Kako se pripremiti za sunčanje?

Iako se ovog trenutak tako ne čini, moramo priznati stigli su topliji dani, pa je vrijeme da se pripremimo za sunce koje nam može i naštetiti ako mu se izlažemo previše i bez zaštite. Kakvo nas ljeto čeka i kako se nosimo s jakim suncem doznala je ekipa Dobrog jutra.

Višesatno 'roštiljanje' na plaži nekad je bilo obavezan dio ljeta, no posljednjih godina sve je manje popularno. Mnogi se žale da im je sunce postalo prejako, a krivac su, naravno, klimatske promjene. Kao posljedica aktualnih klimatskih promjena došlo je do promjene koncentracije ozona u atmosferi koji je glavni apsorber ultraljubičastog zračenja opasnog za ljudsku kožu i za vid. U zadnjih 40-ak godina došlo je u prosjeku do smanjenja, na sjevernoj hemisferi, ozonskog omotača za otprilike 10 %, a svaki postotak smanjenja ozona ide s porastom jakosti sunčeva zračenja za oko 1,5 %, objašnjava dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odjelu PMF-a

S porastom jakosti sunčeva zračenja skraćuje se vrijeme koje možemo provesti na suncu, a da nam ne našteti. Koliko je to pokazuje indeks UV zračenja. Taj indeks zapravo govori koliko jedna prosječna ljudska koža koja do tada nije izlagana suncu smije vremenski biti izložena djelovanju toga zračenja. Stručnjaci kažu kako je trend porasta UV zračenja u posljednje vrijeme zaustavljen, no pred nama je još jedno dugo toplo ljeto. Prema svim prognozama vrlo je velika, mogu čak reći iznimna vjerojatnost da će i ovo ljeto biti iznadprosječno toplo. I cijela sezona, dakle lipanj, srpanj, kolovoz i svaki od ta tri pojedinačna mjeseca, ističe glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula. Za očekivati je da će uz temperaturu koja je znatno iznad prosjeka, biti i dovoljno sunca. Pritom, naravno, ljudi osjetljivije kože trebaju izbjegavati dulje boravke na suncu između 11 i 17 sati, ali to ne znači ne izlaziti van. I u hladu, ne nekoj debeloj hladovini, dobro je biti jer istina i tada koža malo pati, ali ne kao kad se pržimo na suncu, na vedrini, u ono najtoplije doba dana.

Debela hladovina mnogim je našim sugrađanima puno draža od sunca, a neki kožu za sunčanje ne pripremaju samo izvana već i iznutra - piju sok od mrkve, unose dodatne vitamine i betakaroten, a uz korištenje krema sa visokim i/ili vrlo viskom zaštitnim faktorom oblače i odjeću kojom se štite od prejakog sunca – šešir te odjeću s dugim rukavima od prozračnih materijala, uz obavezan (modni) dodatak sunčanih naočala.

Ljudi kože osjetljivije na sunce trebali bi pratiti indeks UV zračenja i to ne samo kad idu na plažu. Izgorjeti se itekako može i u gradu. Glede indeksa ultraljubičastog zračenja ili tzv. UV indeksa, mjere jakosti sunčeva zračenja, prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda, odnosno Hrvatske radiotelevizije, potrudit će se redovito objavljivati i UV-prognozu u emisijama 'Dobro jutro Hrvatska', kao i u ostalim emisijama i medijskim platformama HRT-a, kaže meteorolog Vakula.

Pratite prognozu, zaštite kožu i uživajte u ljetu.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 5 Broj ocjena: 1