Tihi ubojica - povišeni arterijski tlak

Povišen arterijski tlak s opravdanjem nosi titulu svjetskog ubojice broj 1. jer je glavni razlog za kardiovaskularne bolesti, glavni faktor rizika za kroničnu bubrežnu bolest i moždani udar. U Hrvatskoj, gotovo svaki treći odrasli stanovnik povišene vrijednosti arterijskog tlaka, bez obzira na dob.

Visok arterijski tlak naziva se svjetskim ubojicom broj 1, godišnje gotovo 9 i pol milijuna ljudi umre od posljedica hipertenzije. U Hrvatskoj 2015. godine kardiovaskularne bolesti bile su uzrok svake druge smrti, umrlo je ukupno 25 694 osoba, što čini grad veličine Požege, Sinja ili Petrinje.

Prevalencija hipertenzije sve je češća kod djece. To počinje već od vrlo rane dječje dobi. Tu su neke vrijednosti tlaka drugačije, to nije 140/90 i to nekada može zavarati. Može se pomisliti da dijete nema hipertenziju ako je tlak niži, a to treba se uvijek posavjetovati s pedijatrima, a razlog je jednostavan, i poražavajuć, a to je porast pretilosti kod djece, ističe prof. dr. sc. Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju.

Procjenjuje se da 4 od 10 odraslih osoba u svijetu ima povišen krvni tlak, a polovica njih to ni ne zna i ništa ne poduzima. Jedan od razloga je taj što hipertenzija nema karakteristične simptome. Najčešće tegobe su glavobolja, vrtoglavica, smetnje vida, nedostatak zraka, pojačano znojenje, pojačano mokrenje noću… Dakle to su neki od simptoma vezani uz hipertenziju kada ona nije jako povišena, kaže prof. Jelaković.

Rizik od povišenog arterijskog tlaka veći je kod pretilih osoba, osoba koje se premalo kreću, jedu pretjerano slanu hranu ili su izloženi jakom stresu. Hipertenzija glavni je rizični čimbenik za moždani udar i kroničnu bubrežnu bolest. Hipertenzija pogađa zapravo sve krvne žile u organizmu, a najosjetljiviji su nam srce, mozak i bubreg. Na srcu se može manifestirati kao koronarna bolest, infarkt ili srčano zatajenje koje je također u porastu zbog neliječenja hipertenzije i starenja populacije, objašnjava predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju.

U 99% slučajeva, kaže nam profesor, liječenje hipertenzije je doživotno. Terapija ne podrazumijeva samo medikamente, već i promjenu životnih navika. Ako bolesnik uzima lijekove, a ne hoda, pretio je, puši, jede puno soli, učinak će biti puno manji nego ako se svega ovoga drugoga pridržava, dodaje.
Najveći problem u liječenju hipertenzije, pojašnjava profesor Jelaković je ustrajnost. Pacijenti moraju biti aktivni sudionici procesa liječenja. Često se događa da kad se počne liječiti hipertenzija da se tek onda jave tegobe zbog pada tlaka na normalne vrijednosti na koje bolesnik nije navikao i onda velik broj pacijenata prestane uzimati lijekove, kaže prof. Jelaković.

Za osobe s niskim tlakom se kaže da su letargične i usporene, dok su osobe s visokim tlakom čista suprotnost, pa snižavanje tlaka zahtjeva prilagodbu.

Kućni tlakomjeri mogu biti dvosjekli mač, a kako nije nužno svakodnevno mjeriti tlak, najbolje je savjetovati se s liječnicima i ljekarnicima. Za kraj preporuke profesora Jelakovića: Bolesnicima bih preporučio kao prvo da budu partneri u liječenju, da surađuju sa svojim liječnikom i medicinskom sestrom, i da se savjetuju sa ljekarnikom. Drugo, da budu svjesni da moraju uzimati lijekove onako kako je dogovoreno, da uvijek reagiraju kada nešto primijete i da nikad ne zaborave na zdrav život.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 5 Broj ocjena: 1