Ususret Međunarodnom danu svjesnosti o bolestima štitnjače

Bolesti štitnjače danas predstavljaju jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema, posebice za žene. Umanjuju kvalitetu života i remete zdravstveno stanje. Koje su najčešće bolesti štitnjače, kako prepoznati simptome i kakav je program pripremljen za obilježavanje Svjetskog dana štitnjače.

Iako je mala žlijezda, promjera svega 5 centimetara pri dnu grla i koja izgledom podsjeća na leptira, iznimno je bitan dio endokrinog sustava. Kada se njen rad poremeti, uzrokuje brojne poremećaje zdravstvenog stanja, stoga ne čudi što se bolesti štitnjače nalaze na visokom drugom mjestu odmah iza dijabetesa.

Svatko od nas može pronaći, od desetak osoba u svojoj okolini, oko 4-5 osoba koje boluju od neke bolesti štitnjače ili barem imaju osjećaj da boluju, tako da se stvara jedna percepcija kako je to doista jedna poplava bolesti štitnjače, ističe prim. Sunčica Andreja Rogan, specijalistica nuklearne medicine. Što se tiče hospitalizacija, ti nam statistički podaci govore da od 2012. -2016. imamo jedan porast od 2200 -2990 hospitalizacija, dodaje.

Ti isti podaci pokazali su kako se zbog sumnje na bolesti štitnjače liječnicima obiteljske medicine obratilo više od 400 000 građana. Bilo koji poremećaj rada štitnjače može pogoditi sve – od novorođenčadi pa sve do starije populacije. Nekada je bila najzastupljenija guša, čvorasti vrat koji su bili rezultat nedostatnog unosa joda.

Umor, gubitak ili dobivanje na tjelesnoj masi, netolerancija prema hladnoći ili toplini, promjene na koži, ali i stres, sve to upućuje na poremećaje štitnjače koje zbog upravo navedenih simptoma, nije lako dijagnosticirati.

Nakon što se ustanovi da pacijent ima neki od poremećaja rada štitnjače ili pak karcinom štitnjače, šalje se ultrazvuk i citološku punkciju. A tek onda slijede drugi koraci poput operativnih zahvata. Stopa izlječenja bolesti štitnjače, odnosno karcinoma bolesti štitnjače je vrlo velika te se kreće od 95% pa čak i većeg postotka izlječenja. Postoje i maligniji oblici koji se rjeđe pojavljuju, ali oni se javljaju na 1000 stanovnika, što bi značilo 5 godišnje u Hrvatskoj, objašnjava prim. Rogan.

Već nakon nekoliko dana poslije operativnog zahvata, pacijent se otpušta s hospitalizacije. Ono što se preporuča općenito za dobar i kvalitetan zdrav život – da se postigne nekakav bioritam, da se ide u isto vrijeme spavati i budi se u isto vrijeme, da se jede zdravo, da se kreće i bavi fizičkom aktivnošću i da čovjek spozna koji su mu stresori u životu i na njih pokuša djelovati, kaže Ivan Oreški, specijalizant otorinolaringologije.

Budući da su bolesti štitnjače toliko česte u populaciji i značajno utječu na kvalitetu života, 25. svibnja u Hrvatskoj se također obilježava Svjetski dan štitnjače koji ima za cilj educiranje javnosti i podizanje svijesti o ovim bolestima. Ove godine se Svjetski dan štitnjače obilježava pod sloganom 'To nisam ja, to je moja štitnjača'.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 5 Broj ocjena: 2