O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju

O reformama u školstvu raspravlja se već godinama, a u Hrvatskom školskom muzeju o toj temi marljivo skupljaju sve novinske članke iz 5 najčitanijih dnevnih novina iz cijele Hrvatske. Posljednje desetljeće medijskih napisa o školstvu prikazano je na izložbi koju je posjetila ekipa HRT-a.

Reforme u školstvu već godinama pune novinske stupce. Iako je 2018.  godina, školskih udžbenika nikada više, a školske torbe nikada teže.

Dosta analiziranih članaka pokazivali su i govorili su da djeca uopće više neće nositi školske torbe, no međutim, nažalost, nije se do sada ništa promijenilo i mi ovdje recimo imamo primjer torbe za 7. Razred, koja teži 8 kg što nikako nije lagano i nije dobro za zdravlje djeteta, kaže Filip Sunđi, dokumentarist u Hrvatskom školskom muzeju.

Osim naslova o školskim torbama, od svog osnutka 1901. Hrvatski školski muzej prikupio je više od 25 000 članaka. Izložba "O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju" prati razdoblje od 2007. do 2017. godine.

Ono što je bilo zanimljivo odmah u početku vidjeti da, iako se govorilo o reformi u tom desetljeću, intenziviralo se, te objave su se intenzivirale u zadnjih par godina. Ono što nas je iznenadilo bilo je i koliko je bilo tema iz takozvane školske crne kronike. Pozitivno je reći da je njih zadnjih godina manje. Isto tako smo primjetili kada su teme iz školske reforme učestale, nekako sve druge teme su zamrle, otkrila je Marijana Bračić, voditeljica marketinga Hrvatskog školskog muzeja.

Školska reforma još uvijek nije provedena, a u deset godina koje prati izložba, uvedena je samo državna matura.  Analiza članaka ne obećava svijetlu budućnost hrvatskog školstva.

Po riječima Marijane Bračić mi smo jedini u Europi i jedini u regiji koji smo ostali na osmogodišnjem obaveznom školovanju. Zemlje EU, zapadne zemlje, imaju od 9 na više godina obaveznog obrazovanja, navest ću samo lijepi primjer Mađarske i Nizozemske gdje je uvedeno 13ogodišnje obavezno školovanje.

Također na ovoj izložbi imamo interaktivni dio koji smo posvetili našim školarcima. Na njemu se nalaze pitanja koja povezuju stalni postav i izložbu koju smo sada otvorili. Isto tako smo odlučili napraviti mali tečaj novinarstva za učenike tako da sami slože i kreiraju svoje prve vijesti, kaže Filip Sunđi.

U muzeju se nadaju da će mlađe generacije u budućnosti pozitivno pisati i izvještavati o školstvu jer za današnje stanje, kažu, postoji nekoliko razloga: nedovoljna politička volja, nedovoljna financijska sredstava, a i nemotiviranost učitelja i profesora.

7200 članaka obrađenih za ovu izložbu i medijsku sliku hrvatskog obrazovanja u 21. stoljeću možete vidjeti u Hrvatskom školskom muzeju do kraja kolovoza.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 4 Broj ocjena: 1