13. lipnja 1943. - Prvo zasjedanje ZAVNOH-a

Ratne 1943. godine, 13. lipnja, u Otočcu je počelo, a na Plitvičkim jezerima sljedećeg dana, 14. lipnja, završilo je prvo zasjedanje ZAVNOH-a, tijela partizanske vlasti koje se punim imenom zvalo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske.

I sve druge zemlje ratom nestale Jugoslavije imale su takve organe vlasti dok je za cijelo područje bivše države već prije osnovan AVNOJ, u stvari stožer koji je na osnovi programa Komunističke partije Jugoslavije upravljao svim područjima koja su u to vrijeme kontrolirali partizani.

Još prije prvog zasjedanja ZAVNOH-a, na skupu u selu Ponor kraj Korenice, osnovan je 1. ožujka 1943. Inicijativni odbor ZAVNOH-a. Taj odbor odmah je preuzeo posao privremenog najvišeg političkog tijela vlasti u partizanskom dijelu Hrvatske i pripremao prvo zasjedanje ZAVNOH-a.

Zastupnici koji su se okupili u Otočcu i na Plitvičkim jezerima došli su kako bi utemeljili novu Hrvatsku, ravnopravnu državu svih koji u njoj žive. Oni su se također odlučno opredijelili za oslobođenje od fašizma i, što nije manje važno, već tada je odlučeno da će se Istra i otoci Hrvatskog primorja ujediniti sa slobodnom demokratskom Hrvatskom.

Četiri mjeseca kasnije, sredinom listopada 1943. u Plaškom je održano drugo zasjedanje ZAVNOH-a, na kojem je ponovno naglašeno da će biti izgrađena, "slobodna i demokratska Hrvatska na osnovi samoodređenja". Takva obećanja privukla su u partizanski pokret i velik broj članova Hrvatske seljačke stranke – HSS-a osim vođe Vladka Mačeka. Stranka koja se našla u procjepu između ustaša i komunista, uglavnom je vodila pasivnu politiku da bi dolaskom komunista na vlast u novonastaloj državi sišla s političke pozornice. Bio je to kraj takozvane građanske politike u Hrvatskoj. Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatska, međutim, nije izborila onakav pložaj kakav je očekivala. Suverena i samostalna postat će tek 45 godina kasnije.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 3,06 Broj ocjena: 18