Što je post?

Post postoji u gotovo svim religijama, ali je i zdravstveno utemeljen. Na početku korizmenog razdoblja za kršćanske vjernike propisan je post i nemrs, što on znači i što tijekom korizme vjernici trebaju činiti? Što post predstavlja u drugim religijama i kakav mu je zdravstveni aspekt? Odgovore na ta pitanja istražila je ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska.

Pepelnica ili Čista srijeda  početak je korizmenog razdoblja za kršćanske vjernike. U rimokatoličkoj vjeri to je dan zapovjednog posta i nemrsa. Mnogi krivo tumače post da znači da se živi samo o kruhu i vodi, a ne da se jednom slobodno malo više pojede, a dvaput puno manje. Ja vjerujem da to može pripomoći u jednom duhovnom čišćenju, prosvjetljenju prema kojem se ide i zato se to preporučuje u ovom intenzivnom vremenu korizme, objašnjava mr. Josip Kuhtić, rektor zagrebačke katedrale. Nemrs znači da se ne jedu nikakve namirnice životinjskog porijekla. Za vrijeme korizme nemrs se preporučuje i propisan je za sve petke kroz cijelo vrijeme korizme. Prije drugog Vatikanskog sabora nemrs je bio propisan kroz cijelu godinu petkom i mnogi kršćanski vjernici održavaju taj nemrs petkom i danas. Osobito je važan i post na Veliki Petak. No, post nije samo nekonzumiranje određene hrane, on je mnogo više od toga. Kad čovjek posti i nemrsi tad dolazi do unutarnjeg čišćenja i do još intenzivnijeg osluškivanja riječi Božje, ističe rektor Kuhtić.

Osim u kršćanstvu, gdje ovisno o denominaciji postoje još neke varijacije zapovjednog posta, post je poznat i prisutan u gotovo svim religijama svijeta.

Možda najčešće spominjan je islamski ramazanski post. Postom u mjesecu ramazana, ali i dobrim postom mimo mjeseca ramazana čovjek, muškarac i žena, vjernici jačaju svijest o Bogu, razvijaju ono što se zove samokontrola, jer sve vam je nadomak ruke jelo i piće i tjelesna uživanja no vi zarad ljubavi prema Alahu suzdržavate se od zore do zalaska sunca, objašnjava mr. Mirza ef. Mešić, zagrebački imam. U islamu, ali i u kršćanstvu je naglašen i socijalni aspekt posta - više se pomaže i dijeli s potrebitima, siromašnima, ali i bliskim ljudima.

Judaizam, pak, post vidi kao preispitivanje i vraćanje samom sebi. Ima šest postova tijekom godine od kojih je jedan biblijski – veliki Jom Kipur. Naš najsretniji i najvažniji dan tijekom židovske godine… Post traje 25 sati, ne jede se, ne pije ništa, ali osim tog odricanja od hrane također postoje neke druge stvari, tjelesne ugode koje se moramo odreći, ističe Luciano Moše Prelević, glavni rabin Židovske općine Zagreb.

Upravo to je i bit religijskog posta, u svim religijama, da sve ono tjelesno i ono vođeno egom stavimo po strani i obnovimo svoj duhovni život.

Ipak, post obnavlja i tijelo, zdravstveno je utemeljen. Blagi post koji poznaje naš civilizacijski krug u pravilu može biti koristan za naše tijelo budući da se možemo osloboditi hrane koja je vrlo često teška, kaže nutricionistica Darija Vranešić Bender. Postoje zapisi da se post preporučivao još u starom Egiptu za pročišćavanje organizma. Otac medicine Hipokrat propisivao ga je kao u svrhu pročišćavanja, poglavito probavnog sustava. No, ni medicinski, ni religijski post ne preporučuje se trudnicama, dojiljama, djeci do određene dobi, te bolesnima i nemoćnima.

Da je post sam po sebi moćno sredstvo čišćenja i uma i tijela, slažu se svi naši sugovornici.

Kako se čovjek sastoji od tijela i duše tako mi često ugađamo tijelu i tijelo je to koje nas vodi u neke stvari, područja, kamo ne bi trebali ići…  U dane posta posvećujemo se više tom duhovnom dijelu i zapravo sve stvari podređujemo duši koja bi nas trebala voditi da ostvarimo sve svoje potencijale, zaključuje rabin Prelević.

Ne posti samo naš stomak, poste i naše oči, naše uši i naš jezik, kompletno naše biće posti i u sebi razvijamo najljepše duhovne vrijednosti, a svi smo svjesni koliko je današnji vezan za materijalno, završna je misao imama Mešića.

Dok rektor Kuhtić preporučuje vjernicima da kroz 40 dana, ako je ikako moguće uzmu malo više vremena za osobnu molitvu i meditaciju te jednostavno započnu korizmeno vrijeme jednim nutarnjim raspoloženjem i da odaberu vrijeme za post.

Živjeli u vjeri ili ne, post će tijelu dati okrijepu, a duši mir.