Što privlači strane studente na studij u Hrvatskoj?

U sklopu programa studentske razmjene strani studenti sve češće biraju hrvatska sveučilišta za stjecanje znanja i iskustva.

Njihov broj posljednjih se godina udvostručio. Ekipa Dobrog jutra upoznala je troje studenata, iz Poljske, Bugarske i Njemačke, koji su podijelili svoja iskustva studiranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Stephanie Maria Luisa Klier dolazi iz Njemačke, točnije iz Bavarske i studira kako kaže jugo-istočnu Europu. Teodor Borisov stigao je iz Bugarske na pripremu svoje doktorske disertacije. A poljakinja Aleksandra Adamusiak iz Varšave, studentica je 5. godine Kroatistike i zato je odlučila doći u Hrvatsku. Stephanie, Teodor i Aleksandra došli su u Hrvatsku u sklopu programa studentske razmjene Erasmus+ kojem je cilj modernizacija i poboljšanje visokog obrazovanja diljem Europe i u ostatku svijeta.

Hrvatska je sve privlačnija zemlja stranim studentima. Prema podacima Agencije za mobilnost, od početka provedbe programa Erasmus koji je u Hrvatskoj otvoren 2009. te njegovim nastavkom u obliku programa Erasmus+, Hrvatsku je odabralo gotovo 4400 stranih studenata, uz stalnu tendenciju povećanja njihova broja. Filozofski fakultet u Zagrebu jedan je od onih na koji najčešće dolaze. Prošle je godine na fakultetu bilo 138 studenata iz različitih zemalja, konkretno Austrije, Češke, Francuske, Koreje, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Tajvana i Velike Britanije, ističe prof. dr. sc. Branka Galić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  

Najviše ih je iz zemalja slavenskoga govornog područja, osobito iz Poljske, odakle je došla i Aleksandra. Bila je već u Splitu, svidjelo joj se u Hrvatskoj pa je sada odabrala Zagreb. To je jedno super iskustvo i svakome bi preporučila ne samo ako studira jezik nego jednostavno da tijekom svog obrazovanja da ode u neku drugu zemlju da vidi kako to funkcionira u drugoj državi da vidi neki drugi pristup, i da malo širi horizonte.

Svi studenti imaju priliku učiti i hrvatski jezik, ali prilično nas je iznenadilo što smo sa svojim sugovornicima mogli razgovarati na našem jeziku. Budući da studiram JI Europu studiram i hrvatski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima Croticum i mislim da je to najbolje, kaže Stephanie. Teodor kaže da mu se sviđa što ima dobre odnose s kolegama i profesorima te vjeruje da je tomu tako jer govori hrvatski.

Iako europska sveučilišta djeluju na bazi bolonjskog sustava, neke razlike postoje. Teodor ističe da se profesori bave poviješću 20. stoljeća i da na predavanjima koriste multimediju. Stephanie se sviđa odnos profesora i studenata za koji kaže je obiteljski, ljubaznost profesora ali ne i (ne)fleksibilnost rasporeda. Aleksandra primjećuje da studenti u Hrvatskoj imaju više povlastica nego studenti u Poljskoj u kojoj je ne postoji koncept menzi, a i domovi su skuplji, pa misli da poljski studenti moraju češće i raditi.

Studentska razmjena obogaćuje život mladih ljudi i stvara uspomene za cijeli život. Svo troje svim studentima toplo preporučuju da iskoriste priliku i studiraju koji semestar u inozemstvu.

Prema podacima Agencije za mobilnost, od 2009. do 2014. gotovo je 4200 hrvatskih studenata bilo na studenskoj razmjeni u inozemstvu, a najviše su odlazili u Njemačku, Austriju, Španjolsku, Sloveniju i Poljsku.