Predstavljena knjiga pape Franje 'Božje je ime Milosrđe'

Knjiga razgovora pape Franje s talijanskim novinare Andrejem Torniellijem "Božje je ime Milosrđe" predstavljena je u srijedu u sklopu korizmenih tribina na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u Zagrebu.

Knjigu su predstavili visoki kancelar HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dramski umjetnik Rene Medvešek i u ime nakladnika ravnatelj splitske nakladne kuće Verbum Miro Radalj. Kardinal Bozanić ocijenio je kako je riječ o knjizi o kojoj je teško držati predavanja ili homiliju. Ona je razgovor novinara s Papom, u kojem Sveti otac otkriva sebe i govori o sebi, napomenuo je Bozanić dodavši kako knjiga Papu približava čitatelju.

Naglasio je kako papa Franjo govori ne samo o sebi nego i o svojim prethodnicima, svećeničkom iskustvu i djelovanju te susretima kroz ispovijedi. Smatra kako je tema o samom milosrđu u stanovitoj mjeri ograničila i samoga novinara zadržavši ga na temi koja govori o onomu što je duboku u Papi. Pontifikat pape Franje sav je usredotočen u milosrđu, podsjetio je zagrebački nadbiskup i dodao kako knjiga govori o milosrđu na drukčiji način od Biblije i teologije.

Napomenuo je i kako papa Franjo ističe da potreba za milosrđem počinje tamo gdje čovjek kaže "ne mogu više". Papa želi vratiti povjerenje čovjeka u Boga, rekao je dodavši kako je u knjizi grijeh mjesto čovjekova susreta s Bogom. Nema stanja iz kojeg čovjek ne može izići uz pomoć Božjega milosrđa, poručio je kardinal i najavio 13. travnja dolazak u Zagreb zemnih ostataka hrvatskoga sveca Leopolda Bogdana Mandića. Rene Medvešek smatra kako je knjiga jednostavno pisana te da se neposredno obraća čitatelju.  

Knjiga "Božje je ime Milosrđe", prva je knjiga pape Franje. Dostupna je u 80 zemalja, a hrvatski nakladnik Verbum objavio je već njezino četvrto izdanje. Papa u knjizi daje iscrpne odgovore na niz pitanja koja mu postavlja Tornielli, a stalno se vraća nužnosti milosrđa koje je potrebni u borbi protiv "globalizacije nezaineresiranosti". Također objašnjavanja siromaštvo, trgovinu ljudima, diskriminaciju i bolesti društva koje bi se moglo staviti pod nadzor kad bi ljudi iskazivali više sućuti jedan prema drugome.