Nakon 82 godine fascinantan svijet Josipa Kosora u HNK-u Zagreb

Josip Kosor bio je veliki hrvatski pjesnik, pripovjedač, dramatičar i književni kritičar, a postavljanjem drame "Žena" po njegovim dramskim tekstovima, čija će se premijera održati u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u petak 4. ožujka u režiji Paola Magellija, zagrebački nacionalni teatar domaćoj će publici predstaviti "fascinantan paralelni svijet" tog istaknutog hrvatskog književnika.

Time će se nakon 82 godine na repertoaru središnje hrvatske nacionalne kazališne kuće ponovno naći jedan od najprevođenijih i, u prvoj polovici 20. stoljeća, u inozemstvu najizvođeniji hrvatski dramatičar, koji je dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za književnost: posljednje Kosorovo djelo uprizoreno u HNK-u Zagreb bio je "Požar strasti" 1934. godine, u režiji Branka Gavelle. Predstava je temeljena na Kosorovim dramskim tekstovima "Žena" i "U Café du Dôme", a o "fascinantnom paralelnom svijetu" tog istaknutog intelektualca, putopisca, avanturista i bohema koji je uvelike obilježio kulturnu scenu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeća osvrnuo se na okruglom stolu u HNK-u Zagreb redatelj Magelli.

Istaknuo je kako je riječ o djelima nevjerojatne epske dimenzije, i to na ekspresionistički način, zbog čega bi ih bilo nemoguće doslovno postaviti. Kada smo se odlučili povezati ta dva komada, bili smo svjesni da ćemo morati donijeti neke odluke, kazao je Magelli. Namjera je bila zajedničkim naporima ansambla i autorskog tima dotaknuti se Kosorovih glumačkih suština i dati neku ideju o njegovoj mašti, snazi, duhovitosti i inteligenciji, kazao je. U pokušaju prenošenja Kosorove intuicije, našli smo se pred praznim prostorom u koji smo i intervenirali iz duha njegova apsolutno fantastičnog cinizma, pojasnio je redatelj.

Birajući psihološku i socijalnu tematiku, buntovno i bunovno istražujući krajnosti ljudskih emocija i postupaka, Kosor je u svojim djelima strasno i neobično zagovarao ljubav, moral i ljudske čistoće u svijetu koje je napustilo i izgubilo čovjeka. Magelli je istaknuo kako svi Kosorovi komadi sadrže jedan temeljni pesimizam, u njima ne postoji ni tračak svjetlosti na kraju, a iako je prošlost temeljna inspiracija za budućnost, svakako je tom predstavom htio izbjeći reference na današnjicu. Na dramaturške i teoretske temelje Kosorova rada osvrnuo se Leo Rafolt s Odsjeka za Kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Napomenuo je kako je komad "Žena" dramski komad rane faze Kosorova dramskog stvaralaštva u kojemu autor već ulazi u svijet dramske fantazme, mitsko-izvedbene ritualnosti; odmiče se od temeljnih zasada naturalističke dramaturgije i najavljuje predekspresionistički dramski izraz. O aspektima psihoanalitičkih elemenata u Kosorovim djelima govorima je komparatistica Željka Matijašević, izvanredna profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako je riječ o bolno suvremenom piscu, vrlo progresivnih stavova o ženama koji se provlače kroz sva njegova djela u majstorski opisanim psihološkim obračunima. 

Ravnatelj Drame HNK-a Zagreb Ivica Buljan istaknuo je kako je postavljanjem drame po tekstovima jednog od najistaknutijih hrvatskih dramskih ekspresionista namjera HNK-a Zagreb bila pokazati koliko je taj pisac na prvi pogled prisutan, te skrenuti pozornost na njega. U predstavi, koja će svoju premijeru imati 4. ožujka, glume Livio Badurina, Lana Barić, Nikša Kušelj, Milan Pleština, Goran Grgić, Zijad Gračić, Dora Lipovčan, Ivan Colarić, Petra Svrtan, Iva Mihalić, Jelena Perčin, Ana Begić i Silvijo Mumelaš. Magelli zajedno sa Svenom Jonkeom potpisuje i oblikovanje svjetla, dramaturginja je Željka Udovčić Pleština, skladatelj Arturo Annecchino, scenografi Numen i Ivana Jonke, a kostimograf Leo Kulaš.