Jesu li boje u nama ili oko nas?

U boji ili crno bijeli, kakav je vaš svijet? Govore li boje nešto o nama ili su one samo tu da bismo ih birali i uživali u njima? Jesu li utjecaji boja na nas nešto što je naučeno ili potvrđeno? Kakva je uopće moć boja i razlikuje li se od čovjeka do čovjeka? Jesu li boje u nama ili oko nas? Na ova pitanja o bojama ima mnogo nijansi odgovora, a ekipa Dobrog jutra pronašla je neke od njih.

Koju boju biste odabrali da njome obojite današnji dan? Je li to plava, zelena, roza, crvena, ljubičasta, žuta ili smeđa, crna, siva ili bež. Obući nešto u boji ili neutralno, za poslovnu ženu Danijelu Cvitanović dileme nema, boje će uvijek prevladati. Život bez boja bio bi tmuran, mislim da bi bila stalno u depresiji, jednostavno ne bi mogla bez boja. Mislim da boje potiču kod osobe raspoloženje, ostavljaju dojam na druge osobe, mislim da me ljudi drukčije doživljavaju ako sam u različitim bojama nego da sam vječito u crnom ili sivom.

Psiholozi će reći da bojama možemo privući pažnju. Međutim odabir boje je isto tako je samo trenutni efekt. Ne mora se zadržati dulje, tako da osobe koje su odjevne u tamno samo daju prvi dojam da su ozbiljnije, ali onog trena kad se krene u osobni kontakt se vidi što stoji iza toga, ističe psihoterapeutkinja Ivana Grabar.

Boje su u nama, ali ih često ih ispoljavamo prema van. Ako mi treba nešto da me oraspoloži onda izaberem neku vedru, dinamičnu boju, primjerice rozu, žutu, ljubičastu... Ako sam mirnija onda biram najčešće plavu, crnu, a zelena mi paše ako se ne osjećam dobro, o bojama govori kreativka Suzana Antonić. Koristeći ih u slikarstvu Suzana osjeća njihovu moć. Najbolji je osjećaj kad ispustiš onu boju koja ti odgovara tom trenutku, jednostavno imaš osjećaj da imaš kontrolu barem u tom trenutku i uživaš.

Značenja boja osim što su osobna su, pokazuju to istraživanja i naučena. Često se spominje bijela kao čistoća, kao nevinost; žuta kao jako pojačana aktivnost, vrlo osnažuje, izvor je svjetlosti; narančasta boja je mješavina tople crvene i žute pa samim tim je isto energetska boja; plava je smirujuća, a  zelena inspirira osjećaj zelenila, prirode, boje lišća. Tamne boje su simbol žalovanja, objašnjava psihoterapeutkinja Grabar.
 
U muškom svijetu nekako su češće zastupljene upravo te tamnije boje. Najčešće u privatnom životu biram akromatske boje više sam tip koji voli sivu, crnu, bijelu, a ponekad ubacim detalj crvene, žute… ovisno o raspoloženju, iskren je fotograf Slaven Janđel. Fotografirajući također unosi taj dio osobnoga pa teži da na fotografijama ima što manje boja. Iako, boje u fotografiji, kao i u slikarstvu daju određene efekte. U fotografiji postoji nešto što se naziva koloristička perspektiva. To je pojam koji govori o tome da su hladne boje,  npr. plave, zelene, u prostoru čine udaljenije. Time se postiže određena dinamika ii dubina u kadru. Suprotno, tople boje kao što su žuta, narančasta, crvena… djeluju bliže.

Kombinacija toplih-aktivnih i hladnih-pasivnih boja tako daje balans. Naglašavanje bojom ima učinke na ljude, pa i neke fotografije koje su crno bijele, a iz nekih segmenata izbije boja može imati također učinak na ljude, pa čak nekad i bolji, ističe prof. dr. sc. Igor Zjakić, autor knjige Psihologija boja. Iako smo dugo gledali svijet kroz crno bijelu televiziju, boje su oduvijek tu, danas samo nešto dostupnije. Boja ima utjecaj na nas praktički konstantno. Čak je i Aristotel u 4. st. pr. Kr. rekao da se svijet sastoji od plave do žute boje. U doba Hipokrat je liječio ljude bojama. A o utjecaju boja psihoterapeutkinja Grabar kaže da na psihološko stanje čovjeka nije dokazan, nego boja ima neko značenje koje smo joj mi pridodali kroz rad, kroz istraživanje. Neke boje zato nećemo ili hoćemo birati. Tako Slaven tako neće izabrati neku fluorescentnu boju, Danijela narančastu, a Suzana će s veseljem posegnuti za ljubičastom bojom.

Koja god da je vaša najdraža boja ona neće mnogo otkriti o vama, ali će upravo vama obojiti dan.  Smiley