Stare sorte jabuka sadrže više 'eliksira mladosti'

Nedavna znanstvena istraživanja starih sorti jabuka iz Požeštine koje njeguje obitelj Veić iz Mihaljevaca, potvrdila su da one sadrže znatno više polifenola od komercijalnih sorti, tvari koje popularno nazivaju eliksir mladosti.

Sorte Zimnjaja, Lještarka i Adamova zvijezda možemo označiti kao izvor polifenola, kaže se u tekstu Lidije Jakobek s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek i Andrewa Barrona sa Sveučilišta Yale u SAD-u, objavljena u zadnjem broju međunarodnog znanstvenog časopisa Journal of Food Composition and Analysis. Ukupni sadržaj polifenola u mesu jabuka najviši je kod Zimnjare 482 mg po kilogramu, Zlatice 350 i Slavonske srčike 302 mg po kg. Istodobno, u samoj kori Lještarke nađeno je 1721 mg polifenola po kg, Božićnice 1157, Adamove zvijezde 1145 i Kolerove 1134 mg po kilogramu. Prema istraživanjima koja su provedena na Institutu za jadranske kulture u Splitu, ukupna količina polifenola u komercijalnoj sorti Golden delicius iznosi 49 mg po kilogramu.

Polifenoli su tvari koje su biljke sintetizirale kao odgovor na stresne uvjete, kao molekule specifičnih osobina koje su služile za obranu od nametnika i jaki su antioksidansi, kažu stručni izvori. Postoji više od osam tisuća tih polifenolnih spojeva, koje bakterije u ljudskoj crijevnoj flori prilagođavaju svojim potrebama. Pored jabuka, grožđa i maslina, dosta ih ima u povrću, čaju, kavi, crnom vinu, začinima itd. Do sada su se brojni radovi odnosili na komercijalne sorte, dok su stare i gotovo zaboravljene sorte jabuka, uzgojene u lokalnim sredinama, do sada u velikoj mjeri neistražene.

One mogu biti ne samo važan izvor polifenola, nego i izvor gena u razvoju novih sorti koje se uzgajaju u komercijalne svrhe, ističe Lidija Jakobek u radu koji je objavila u istom časopisu prije dvije godine sa španjolskim kolegama. Istraživanje starih sorti posebno je važno zbog očuvanja genetskog fonda. One imaju genetsku otpornost na nametnike, klimatske uvjete i druge nepogodnosti, kaže Tomislav Jemrić s Poljoprivrednog fakulteta, zadužen za vođenje zbirke starih sorti na njegovom fakultetu. Proizvodnja jabuka u svijetu se svela na desetak komercijalnih sorti i da njih zahvati neka teška bolest, u najcrnjem scenariju ostali bismo bez proizvodnje jabuka, kaže Jermić.
 
Daniel Čiček iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo kaže da su zapravo najveći broj poznatih jabuka tradicionalne sorte, a ne autohtone. Tradicionalne sorte su unesene u Hrvatsku prije mnogo godina, čak do 200 godina i ovdje su dobile naša imena. U Hrvatskoj briga o starim sortama na razini znanosti počinje zadnjih desetak godina, na poticaj iz Europe. Na Pokušalištu u Donjoj Zelini prikupljaju se i cijepe stare sorte jabuka i krušaka u cilju očuvanja vrijednih genetskih resursa. Cilj im je da u kolekciji budu zastupljene sve autohtone, ali i udomaćene voćne vrste i sorte koje su se tradicionalno uzgajale u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Osim toga istražuje se prikladnost navedenih sorti za različite načine prerade i skladištenje te se provodi usporedba i utvrđivanje sinonima među tradicionalnim sortama, kaže se na mrežnoj stranici Centra. Daniel Čiček iz Centra kaže da je u bazi Centra trenutačno oko 165 sorti, od čega oko 61 sorta jabuka. Jako je malo autohtonih sorti jabuka, prema sadašnjim spoznajama 3-4. Treba ih još istraživati, kaže. Prema njegovim podacima, u svijetu je više od 10 tisuća sorti i klonova jabuka.