Oman: 'Povjerenstvo pogoduje sitnim interesima nauštrb volje građana'

Aktivist za prava životinja Luka Oman u Studiju 4 objasnio je razloge za sutrašnji prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, na koji su pozvani vlasnici kućnih ljubimaca i svi ljubitelji životinja. Organizator je udruga "Prijatelji životinja", koja će s povorkom na Markovu trgu premijeru Tihomiru Oreškoviću predali Peticiju za bolji Zakon o zaštiti zivotinja. Od predsjednika Vlade tražit će se da spriječi da se izmjenom Zakona o zaštiti životinja napravi deset koraka natrag, umjesto barem jedan naprijed.

Naime, novim Zakonom propisan je broj od devet pasa koji će pojedinci i udruge moći držati u skloništima. Zbog toga psi će morati biti masovno usmrćivani, a isto će se najvjerojatnije dogoditi i sa stotinama tisuća činčila. Sve je, čini se, krenulo iz Povjerenstva za izmjenu Zakona o zaštiti životinja u kojem sjedi predstavnik uzgajivača činčila. Odluka o ukidanju zabrane i dopuštanju uzgoja činčila donesena je prije no što je Povjerenstvo uopće počelo raditi.

Zakonom o zaštiti životinja iz 2006. godine u Hrvatskoj je zabranjen uzgoj životinja ''u svrhu proizvodnje krzna'', počevši od 1. siječnja 2007. i s prijelaznim razdobljem od deset godina, što znači da bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2017. Prijedlog zabrane bio je prije izglasavanja Zakona pomno razmatran i izglasan na temelju mišljenja Hrvatske gospodarske komore i brojnih argumenata koji su potvrdili ekonomsku, ekološku i gospodarsku neprihvatljivost uzgoja životinja zbog krzna, kao i nemogućnost da uzgajivači osiguraju dobrobit životinja u uzgoju. Osim velike većine javnosti (više od 70 posto), zabranu su tada poduprle vodeće političke stranke.
 
Zabrana uzgoja životinja za krzno zapravo se odnosi na uzgoj činčila, koje se u Hrvatskoj i jedine uzgajaju za krzno, pa bi dopuštanje uzgoja činčila zapravo značilo ukidanje cijele zabrane uzgoja životinja za krzno. Sam prijedlog za zabranu temeljio se tada na proizvodnji uzgajivača činčila za jednu čakovečku tvrtku koja je prije desetak godina bila jedina koja je u Hrvatskoj ostvarivala profit na izvozu krzna činčila, a koji je već u vrijeme donošenja zabrane bio u velikom opadanju. Neke države zabranjuju uzgoj zbog male proizvodnje ili nemogućnosti da se osigura dobrobit životinja u uzgoju, no većina država donosi tu odluku zbog etičkih razloga i neprihvatljivosti uzgoja i ubijanja životinja za krzno u 21. stoljeću.

U prilogu pogledajte i druge probeme kojima se Udruga bavi - zauzimaju se za bolje uvjete u azilima za napuštene životinje, pretvaranje skloništa u neprofitne organizacije kjoima bi jedino u interesu bila dobra briga za životinje, ukidanje žigosanja konja...