U Hrvatskoj otkrivene nepoznate vrste skokuna, najsitnije kopnene životinje

Hrvatsko-slovački tim biospeleologa opisao je dvije do sada nepoznate vrste skokuna, skupine koja je među najstarijim poznatim i istovremeno najsitnijim kopnenim životinjama.

Prema pronađenim okaminama, skokuni su stari oko 400 milijuna godina, i vjerojatno predstavljaju "lozu" koja je izišla iz mora, ističu stručnjaci. Prva vrsta pronađena je u Markovu ponoru u koji se ulijeva rijeka Lika i ima tijelo dugo svega do jedan milimetar, a druga u Špilji u kamenolomu Tounj kod Ogulina i doseže 1,2 milimetra tjelesne dužine.

Većina skokuna poznata je po tzv. furki, posebnom organu na zatku s pomoću kojeg mogu skočiti nekoliko stotina puta više od svoje visine, što ih čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu. Ti su organizmi prisutni gotovo posvuda po svijetu i nalaze se u gotovo svim staništima. Unatoč tome relativno su slabo poznati. Procjenjuje se da bi u svijetu moglo biti oko 50 tisuća vrsta skokuna, a sigurno ih je poznato i opisano oko 8500 vrsta.

Jedan od autora teksta, Marko Lukić iz Zagreba, kaže da je u Hrvatskoj do sada zabilježeno oko 110 vrsta i podvrsta skokuna, od čega dvadesetak podzemnih. Neke vrste obitavaju na sasvim uskom području i vrlo su ugrožene. Mnoge vrste špiljskih skokuna nisu još znanstveno opisane, kaže Lukić i dodaje da su nedavnim istraživanjima otkrivene nove, na čijim znanstvenim opisima predstoji dugotrajan rad.

Nova vrsta Neelus cvitanovici, nazvana po karlovačkom biopeleologu Hrvoju Cvitanoviću, nađena je kasnijim istraživanjima na više mjesta u Lici i Dalmaciji, a druga, Neelus lackovici, nazvana po zagrebačkom speleološkom istraživaču i edukatoru Damiru Lackoviću, za sada je poznata iz 14 pećina iz Ogulinsko-plašćanske zaravni.