Što i kako jesti za uskršnje praznike?

Proljeće, šunkica, jaja... Je li onaj poznati uskršnji doručak uistinu toliko zdrav kako si mi to mislimo?

Uskrs je najveći kršćanski blagdan koji svi volimo jer osim snažnog vjerskog značenja kroz Isusovo uskrsnuće, s Uskrsom slavimo proljeće i nove početke. Slavlje Uskrsa od djetinjstva vežem i uz simbole zečeva, pilića i puno cvijeća te uz neizostavne i prekrasne pisanice koje svako dijete, ali i odrasli vole. Obojena i ukrašena jaja se uz malo kreativnosti i obiteljskog veselja pretvaraju u pisanice koje su simbol života, a ujedno i tradicionalan dar, naročito simpatijama.

Zadnjih godina se vraća u modu ukrašavanje jaja prirodnim bojama i to me jako veseli jer tako ukrašene pisanice su jestive, ekološki prihvatljive i pokazuju novim generacijama značaj i dobrobit tradicije. Ukoliko koje jaje pukne tijekom bojenja biljnim domaćim bojama, jaje će i dalje biti jestivo.

Najtradicionalnija metoda bojenja je svakako korom crvenog luka uz premazivanje uljem ili svinjskom mašću. Osim nje, za crvene, jače i nježnije nijanse koristim ciklu, crveni radić, višnje, sok nara, cvijet hibiskusa, ljusku žutog luka. Žute i narančaste nijanse se postižu prahom kurkume, mrkvom.
Za smeđe je dobra kava ili ljuske oraha. Zelena se dobiva upotrebom listova blitve, špinata, raštike, koprive ili poriluka dok se plava postiže korištenjem borovnica (i njihovog soka) ili crvenim kupusom. Ljubičastu ćete dobiti uz sirup i/ili sok kupina, crnog grožđa ili sa svježe ubranim cvjetovima ljubičica.

Zapamtite da se kod bojenja prirodnim sastojcima, kojih treba biti dosta, jaja dugo namaču u vodi da bi postigla jači stupanj pigmentacije. U neke, kao što je crveni kupus nemojte dodavati alkoholni ocat jer rezultat neće biti plav već crvenkast. Želite li što točnije boje na pisanicama, tada kupite jaja bijele ljuske. Jaja prije kuhanja možete ocrtati voskom koji se nakon bojenja uklanja čime vam ostaju zanimljive šare po pisanici ili svako jaje stavite u izrezanu najlonsku čarapu ispod koje stavite djetelinu, peršin ili list po želji, dobro zavežite oko jaja i tako uronite u boju.

Vrećice iz boja najčešće, ako ne i uvijek, sadrže pigmente na bazi katrana, odnosno naftnih derivata, a dobar dio njih je zabranjen u nekim zemljama Europe jer može uzrokovati alergijske napade, napadaj astme, hiperaktivnost u djece. E sad, dva-tri dana jedenja pisanica obojenih umjetnim bojama neće nužno donijeti velike količine umjetnih pigmenata u organizam djece ili odraslih, ali problem se može pojaviti ukoliko se jede gotova kupovna hrana, grickalice pa čak i koristi kozmetika (kreme, paste za zube i sl.) koje sadrže te iste prehrambene boje - ključna riječ je "nakupljanje". Te se supstance mogu taložiti u tijelu i onda dovesti do neželjenih oboljenja. Ipak, nije sve tako crno. Želite li žarke i neobične boje, slobodno upotrijebite umjetne pigmente, ali takve pisanice radije izbjegavajte jesti i tijekom bojenja koristite rukavice. Pisanice ukrašene vodenim bojama ili temperama nemojte konzumirati.

Što se nutritivnog aspekta Uskrsa tiče, on je vrlo sličan onom Božićnom s tim da sad imamo više nešto više masnoća, odnosno kolesterola i soli u igri. Kroz desetljeća smo mogli čuti dobre i loše aspekte čestog jedenja jaja, no ako je vjerovati novijim istraživanjima, prehrambeni kolesterol, tj. onaj koji unosimo hranom ima manji učinak na krvni kolesterol kod većine ljudi. Naša tijela sama proizvode kolesterol, a njegova razina je dijelom regulirana kolesterolom koji unosimo iz svakodnevne prehrane. Uz to, prema nekim studijama u zadnjih pet-šest godina, tvrdo kuhana jaja bi čak mogla povisiti razinu dobrog kolesterola, a smanjiti loš kolesterol. Kako bilo, svaki nutricionist i liječnik će savjetovati umjerenost, što bi u slučaju blagdanskog jelovnika značilo dvije pisanice dnevno ili čak jednu cijelu, a od druge samo bjelanjak ukoliko jedete dosta francuske salate koja sadrži majonezu i time puno kolesterola.

Divota Uskrsa je i pun stol, što će svako oko nakon Korizme cijeniti, a dolazak proljeća znači i svježe povrće. Tu ističem nezaobilazni trio:
- Rotkvice koje zbog visokog udjela vitamina C podižu imunitet, ostalim vitaminima, mineralima, vlaknima i ostalim hranjivim tvarima utječu za detoksikaciju organizma, pomažu uklanjanje viška sluzi iz dišnih puteva, potiču probavu, smanjuju retenciju vode i hidratiziraju tijelo visokim udjelom vode.
- Mladi luk je također krcat nutrijentima poput vitamina C koji pomaže spustiti visoki kolesterol i krvni tlak što znači i djelotvoran učinak na srčana oboljenja. U njemu je i vitamin K koji s vitaminom C igra bitnu ulogu za zdravlje kostiju - C za proizvodnju kolagena, a K za održavanje gustoće kostiju. Mladi luk jača imunitet i dišne puteve eliminiranjem sluzi, ali i zbog vitamina A održava zdravlje očiju, posebice protiv upala i makularne degeneracije. Kao i rotkvice, zbog sumporastih spojeva štiti DNK od slobodnih radikala.
- Hren je krcat, pogađate, vitaminom C, ali i vitaminima B skupine, te mineralima kao što su natrij, magnezij, kalij i cink. Ovaj divni ljuti korijen jača imunitet, isto kao i dva prethodnika čisti dišne puteve, jača kosti te donosi snažno antibakterijsko djelovanje protiv listerije, stafilokoka i ešerihije.

Od mesa radije jedite šunku naspram pečene svinjetine jer ima nema dodane masnoće, a od mesa općenito dajte prednost peradi. Kruh ograničite na jednu krišku po obroku jer ćete ionako jesti makovnjaču ili orahnjaču i druge kolače koje sadrže tijesto, odnosno biskvit.