Bijenale industrijske umjetnosti u Labinu

Bijenale industrijske umjetnosti u Labinu, otvoreno početkom mjeseca, na 95. obljetnicu nastanka Labinske Republike, može se razgledati do kraja rujna ove godine. Ovaj za Hrvatsku jedinstven kulturni događaj privukao je pozornost posjetitelja, ali i brojnih medija iz Europe i svijeta.

Prostor lamparne, mjesta gdje su labinski rudari svojedobno nakon izlaska ispod zemlje odlagali svoje svjetiljke, srce je ovogodišnjeg industrijskog bijenala. Prostor je to selekcije hrvatskih umjetnika, koje je odabrao kustos Branko Franceschi. Izloženi radovi uglavnom se vrlo direktno bave pitanjem radništva, i time kako promjene industrijskih trendova direktno utječu na ljudske sudbine. Poput 'Anđela garavih lica' Igora Grubića. Posebno sam ponosan na ovaj dio izložbe, jer mislim da su hrvatski umjetnici ovom bijenalu dali puno više nego strani, i jedan od ciljeva bijenala, osim da postane jedna od najvećih kulturno-turističkih manifestacija/je i da promovira hrvatsku umjetnost u svijetu, ističe Dean Zahtila, izvršni direktor Bijennala.

Bijennale kao partnerstvo članova Labin Art Expressa i lokalnih vlasti također za cilj ima revitalizaciju rudarske baštine u Labinu i Raši, te izgradnju prvog podzemnog grada kulture i umjetnosti u svijetu. Umjetnici bi zamijenili rudare u zatvorenim rudnicima. Jednostavno povijest svjetske umjetničke avangarde 20.stoljeća izvire iz povijesti industrijske revolucije, i razvoja industrije u svijetu. Iako se ovaj bijenale zove bijenale industrijske umjetnosti ja mislim da je nemoguće odvojiti razvoj suvremene umjetnosti i razvoj industrije, i danas tehnologije i znanosti, kaže Zahtila. Svi okupljeni autori s više strana propituju te sve kompliciranije reakcije između umjetničkog i industrijskog diskursa, koliko umjetnik još uvijek ima svoju izdvojenu poziciju ili sve više postaje operater u konglomeratu kreativne industrije, dodaje Damir Stojnić, umjetnički direktor Bijennala.

U Labinu se može razgledati i izložba kultnog Josepha Beuysa, kao i još devedesetak umjetnika iz cijelog svijeta. U izložbene prostore pretvoren je cijeli grad, pa čak i tvornice u gradskoj industrijskoj zoni. Jedini događaj sličan ovom labinskom, kažu organizatori, odvija se u Rusiji, u Uralskoj regiji. Nastao je u gradu Ekatarinburgu koji je treći po redu u Rusiji, bio je centar metalurške industrije, tako da oni također gledaju kako da sve te industrijske lokalitete uglavnom uništene, napuštene i zapuštene pretvore u neke prostore, prenamijene za kulturnu funkciju, objašnjava Stojnić.

U Labinu vjeruju kako će uspjeti u revitalizaciji svoje baštine, te da će Bijennale 2020. godine biti otvoren na dubini od 160 metara ispod površine zemlje.