Na 19 kvadrata 100 000 knjiga

U današnje vrijeme sve više knjiga završava u smeću, a vlasnik jednog malenog antikvarijata na zagrebačkoj Trešnjevci svoj je život posvetio samo jednom cilju - njihovu spašavanju.

Zoran Jurić
prikupio je više od 100 tisuća knjiga svih vrsta, a njegov antikvarijat, iako ima samo 19 kvadrata, mjesto je za svakodnevno okupljanje mnogobrojnih ljubitelja na papir ispisanih i ukoričenih riječi.

Osim 1176 trešanja na ulazu u jedan maleni zagrebački antikvarijat dočekat će vas i njegov vlasnik. Zoran je pasionirani ljubitelj pisane riječi, koji je prvu knjigu kupio s 13 godina. Krene uvijek s prvom dječjom maštom. Od 'Vlaka u snijegu' ili 'Toma Sawyera'. I onda dalje ne prestaje,  otkriva ekipi Dobrog jutra Zoran.

Ovaj inženjer tehnologije nekad je imao najmanju knjižaru na svijetu u koju je moglo ući tek šest ljudi, a danas je ponosni vlasnik antikvarijata u čijih 19 kvadrata stane i do 25 tisuća knjiga. Od Aristotela i Platona pa sve do glasovitih djela hrvatske književnosti. Mala izdanja 'Balada Petrice Kerempuha'. Šteta da se jedno ovako izdanje ne ponovi. Jer do Petrice Kerempuha u bilo kojem obliku izuzetno se teško dolazi. Do npr. neobičnih izdanja predratnih, iz drugog svjetskog rata. Evo npr. putovanje po Irskoj. Irci bi sami voljeli da imaju jednu takvu knjigu, kazuje što skriva njegov antikvarijat

Svakog dana u svojoj maloj, ali bogatoj riznici Zoran pronađe nešto novo. Na snimanju se pohvalio da je upravo pronašao Antu Kovača - Sentimentalna putovanja iz 1932. A našao je Zoran i Čavapovića iz 1800. koji na jednom starom, arhaičnom jeziku piše drame. I jedno od rijetkih izdanja 'Kameni brig', našeg mladog pjesnika Škurle, koji se objesio 50-ih godina prošlog stoljeća. A cijela jedna kritika hrvatske književnosti kaže da je bio 15 godina ispred svoje generacije.

Svoju oazu mira u kojoj pronalaze bijeg od surove stvarnosti u ovom su antikvarijatu pronašli nekadašnja voditeljica kultnog radio Sljemena Jelenka Mirjana Tripalo i dugogodišnji novinar Dubravko Mihić. Toliko smo ponosni i radosni da u našoj najužoj blizini imamo jedno takvo mjesto gdje čovjek može vidjeti spoj svemira i zemlje kroz ove knjige koje skuplja gospodin Zoran i spašava ih, iskreno kaže Jelenka. A Dubravko kaže da je ovaj antikvarijat jedna riznica knjige - od najnovijih izdanja do najstarijih gdje sva imaju tretman kakav knjiga zaslužuje. Tu se evo recimo može naći izdanje Lenjina iz 1932, možete naći lektiru. Možete jednostavno uživati prelistavajući knjige, ništa ne kupiti. Ali rijetko tko odlazi odavde, a da ne uzme barem jedan primjerak. 

Kad bi mogao, Zoran bi u svojih 19 kvadrata dopremio sve knjige koje ima, a njihov se broj penje sve do 100 tisuća. Posljednjih dvadeset godina svoj je život posvetio samo jednom cilju - spašavanju papirnate knjigeEvo dok sad razgovaramo, u prosjeku je oko dvije milijarde ljudi na internetu. Po toj istoj procjeni oko dva milijuna ljudi vrti papir. I to je jedan nesrazmjer gdje će sve završiti u obliku nekih novih elektronskih pristupa pisanoj riječi, ističe Zoran. 

Svoje malo bogatstvo Zoran daje po uistinu simboličnoj cijeni. Nije mu cilj zaraditi, nego očuvati knjigu i omogućiti da dođe u prave ruke. Bilo tko da dođe i bilo koju knjigu da izabere za 10 kuna on je ustvari spašava. Spašava knjigu. Bilo koju knjigu da dirnemo, to je jedno bogatstvo, jedan sukus naše povijesti i znanja.

I uistinu! Nema ljepšeg osjećaja nego kad zahvaljujući dobroj knjizi utonete u neke druge i bolje svjetove. Pa makar to bilo na nekoliko sati ili minuta. Zoranova misija i u jednom i u drugom slučaju je ispunjena.