Kada priznanje paškim čipkaricama?

Paška čipka jedan je od simbola otoka Paga. No čipkarice godinama upozoravaju kako se paška čipka lijepi kao etiketa na boce i sireve a one, zbog nedorečenog zakona, za to ne dobivaju nikakvu novčanu naknadu.

Prazan paški trg i čipkarice. I ovo je priprema za sezonu. Paška čipka jedan je od najprepoznatljivijih simbola ovoga otoka. Ni to tako lako,  kaže čipkarica Jelica Oguić. Zna to baka Jelica. I u 83. godini dnevno provede i do 10 sati šivajući čišpku. Volim to raditi to me poteže. Kad dođe blagdan,nedilja nikako dan proći, priča.

Trenutačno u Pagu čipku šiva tridesetak žena. Složne su, čipku treba zaštititi. Ne može baš svaki proizvod s otoka biti ukrašen paškom čipkom, a bez ikakve naknade Društvu čipkarica koje je nositelj oznake izvornosti.

Mene pitaju mogu li korsiti čipku za etiketu? Možete. Ali se morate prijaviti Ministarstvu financija jer u tom Zakonu piše da se treba dati 10 posto od ukupne vrijednosti proizvoda na određeni račun koji nije napisan. Normalno jer je Zakon nedorečen, objašnjava Neda Oros, predsjednica Društva paških čipkarica
Frane Budak.

10 posto po jednom siru, primjerice, prilično je velika svota. Svjesne su toga čipkarice i dodaju - i kuna bi bila dovoljna. No potrebno je to zakonski regulirati. Računica postoji. Kad bi država uzela sebi svoje, minimum 60 000 kuna uspjelo bi ući u proračun naše lokalne zajednice od koje bi se sve moglo financirati, dodaje Neda Oros.

Gotovo sve sireve sirane 'Gligora' koji su odavno nositelji brojnih europskih i svjetskih titula - krasi paška čipka. Treba zaštiti pašku čipku. To bi bilo dobro da se zaštiti paška čipka ali nikako zabranjivati da se paška čipka koristi kao amblem, motiv. To je samo reklama za pašku čipku, smatra Ivan Gligora, vlasnik sirane Gligora.

I za otok Pag koji ionako živi od turizma i proizvoda koje uspiju u sezoni prodati.