'Usudi se oduprijeti - Ima li zabave bez alkohola?'

Statistički podaci pokazuju kako prosječan Hrvat godišnje popije više od 13 litara alkohola. Više od 5000 mladih prošle je godine završilo na hitnoj pomoći zbog toga što su bili u alkoholiziranom stanju. A 85% učenika osnovnih i srednjih škola priznalo je kako su barem jedanput kušali alkohol.

U emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' gostovali su Mirjana Orban, dr. med., psihijatrica, subspecijalistica za alkoholizam i druge ovisnosti, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i prof. dr. sc. Zoran Zoričić, voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama, psihijatar subspecijalist za alkoholizam i druge ovisnosti Klinike za psihijatriju KBC -aSestre milosrdnice. Govorili su problemu konzumiranja alkohola među mladima.



 

Hrvati su u svjetskom vrhu po pijenju alkohola s ispijenih nešto više od 13 litara čistog alkohola godišnje po glavi stanovnika. Dobna granica eksperimentiranja s alkoholom u Hrvatskoj je sve niža, prema novim podacima dječaci počinju piti u 13., a djevojčice u 14. godini života. Donekle je utješna činjenica da su hrvatski adolescenti po pijenju alkoholnih pića, u usporedbi s europskim vršnjacima (11 - 15 godina), u gornjem prosjeku.

Zavod trenutačno provodi kampanju prevencije pijenja alkohola u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom. Organiziran je ciklus debata 'Spikaonica' pod nazivom 'Usudi se oduprijeti - Ima li zabave bez alkohola?', kojima je cilj podizanje svijesti mladih o štetnosti konzumiranja alkohola te promoviranje zdravih stilova života. Osim debata Zavod provodi i druge programe u borbi protiv alkoholizma, a na internetskim stranicama možete naći i brošure o prevenciji problema, ali i kako ga detektirati. 

Mladima je važna zabava i pripadnost vršnjačkim grupama, a to se sve može i bez alkohola. Prof. Zoričić ističe da je važno da mladi, ako su već odlučili piti, znaju koja je granica između onoga što je tolerantno i onog što je prekomjerno. Kod mladih je, zbog nekontinuiranog konzumiranja alkohola, granica prekomjernog već na razni 2-3 pića. Sa samo 2‰ alkohola u krvi mladi mogu pasti u somnolenciju, dolazi do poremećaja svijesti i/ili nesvijesti, diskoordinacije pokreta, do smanjene kritičnosti, ali i do osjećaja nekritične ominpotencije – osjećaja 'ja sve mogu'. Zbog sve toga, nažalost, kaže dr. Zoričić vrlo često u stanici za otrežnjenje doslovce spašavaju mlade živote, a pravilo je da se nakon intervencije obavještavaju roditelji.

Prof. Zoričić kao borbu protiv ovakva ponašanja roditeljima ne preporučuje zabranu konzumiranja alkohola, jer zbog sukoba s autoritetom i njegova pripitivanja vrlo je vjerojatno da će napraviti upravo obrnuto. Preporuka je upozoriti tinejdžerima na odgovornost za vlastito ponašanje i dopustiti im samostalno donošenje odluke, ali na temelju činjenica o učincima alkohola.  Uz to, ističe dr. Orban, treba raditi na razvijanju njihova samopouzdanja te vlastitim primjerom pokazati da ima zabave i bez alkohola. Imamo savršene zakone koje ne provodimo, ističe dr. Orban. Svjetske strategije za smanjenje pijenje alkohola među mladima uključuju smanjenje dostupnosti alkohola, smanjenje reklamiranja i cjenovnu politiku uz niz preventivnih programa.


Koliko ima prekršaja vezanih uz alkohol i maloljetne osobe i koje preventivne mjere poduzima MUP kako bi se smanjila zloporaba alkohola među mladima, doznao je reporter Ognjen Golubić u razgovoru s Velimirom Tišmom, struc. spec. krim., voditeljem Službe prevencije Policijske uprave zagrebačke







Novinar Vinko Paić proveo je jednu večer na zagrebačkim ulicama kako bi iz prve ruke provjerio koliko mladi u današnje vrijeme posežu za alkoholom. Evo što je zabilježio jednog petka navečer: