Kruh naš svagdašnji

Beskvasni kruha ima samo tri sastojka: vodu, sol i brašno. Takav kruh, ako nemate baku koja ga zna pripraviti, teško ćete naći. Tu uskače trojac Anamarija, Zrinka i Bruno i pekar Antonijo.

Iako su pekarnice svuda oko nas, teško ćete u njima pronaći beskvasni kruh. Iskreno, mnogi od nas nisu nikada niti probali kruh bez kvasca. Ekipa Dobrog jutra upoznala je tim koji su prije nego su počeli peći beskvasni kruh, putovali Europom i proučavali kako se radi

Sestre Anamarija i Zrinka Zajec i njihov prijatelj Bruno Majić vole jesti ukusno i zdravo. Oduvijek su zato htjeli napraviti i takav kruh. Za njih je to kruh njihovih baka. Danas je kruh postao oksimoron. Kad kažete zdrav kruh često je reakcija 'o čemu ovi pričaju', ali ovaj naš kruh je kruh u razredu s kruhovima koje su naše bake radile. Recept je star 6 tisuća godina, ali i naše bake su ga radile tako. Kruh s kiselim tijestom, mogao bi se svakako ubrajati u temelj prehrane jer kruh je na svačijem stolu, prisutan svaki dan u našoj prehrani i zašto onda da ne bude vrhunski proizvod. Tim smo se vodili, objašnjava Bruno. Ideju o beskvasnom kruhu pronašli su izvan granica Hrvatske. Cijeli tim je dosta putovao po Europi, tamo smo skupljali ideje po lokalnim pekarnicama, jeli kruh od kiselog tijesta, tj. beskvasni kruh i tako smo došli do ideje da i mi u Hrvatskoj proizvodimo kruh na treću, tj. kruh od kiselog tijesta, kaže Anamarija,

Put do beskvasnog kruha posut je (dobro i zaliven) sa samo tri sastojka: vodom, soli i brašnom. Ovakav kruh, ako nemate baku koja vam ga zna pripraviti, teško ćete naći. Njegova je posebnost upravo u načinu proizvodnje. Zdrav je zato što njegov proces proizvodnje počinje kiselim tijestom, i samim zamjesom pa dok dođe u pećnicu i dok se ispeče i stigne na stol naših kupaca treba mu 15 do 24 sata. Njegov put zrenja i sazrijevanja je nevjerojatno dug u odnosu na industrijsku proizvodnju kruha. Ali, taj proces mu osigurava i puno dulji vijek trajanja, pa on nije više dnevni proizvod, nego proizvod koji traje 4 do 5 dana, ističe Bruno.

Zašto ga ne biste pokušali napraviti i sami? Potrebna vam je samo doza strpljenja jer Bruno je otkrio recept.

Kiselo tijesto se dobiva iz starter kulture koju možete i sami napraviti. Umiješate 50 grama brašna i 50 grama vode, poklopite posudicu i ostavite da se odmara 24 sata. Drugi dan dodajte ponovo 50 gr brašna i 50 gr vode i dobro izmiješate. Postupak ponavljajte 5 do 7 dana, odnosno dok se ne pojave mjehurići u smjesi i dok ne primijetite da je smjesa počela rasti. Na kraju odvojite žličicu kulture koju ponovo je nahranite s 50 grama brašna i 50 grama vode i izmiješate. I onda ste dobili vaše kiselo tijesto koje možete idući dan upotrebljavati.

Kad su usavršili osnove, ovaj je trojac krenuo s igrom. Pa su u svoj kruh počeli dodavati razne stvari - rogač, čili, orah, mak, buču i još štošta. Eksperimentirajte i vi s receptom i dajte si oduška. Kruh je namijenjen svima, djeci, maloj djeci i starijim ljudima. Ima različite okuse tako da si svi mogu izabrati koji im je najfiniji. Kruh bez aditiva, sve u njemu je prirodno. Umjesto šećera stavljamo med i to je to, ističe Zrinka. 

Prisjetite se i vi mirisa kuhinje vaših baka, zasučite rukave i zdravoga kruha neće manjkati na vašem stolu.