'Drugojačija', 'Stoner' ili 'Kasiopeja'

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito u emisiji Dobro jutro, Hrvatska preproučuje što čitati.

Suzana Matić – Drugojačija
Arhitektica Suzana Matić prvo je bila čitana blogerica, da bi potom objavila knjigu 'Samosanacije'. Nakon nje uslijedila je knjiga 'Koliko sam puta okidala s boka', proza u čijem je središtu propitivanje tijela i njegove ranjivosti.

Upravo je objavljena i njena treća knjiga, znakovito nazvana 'Drugojačija', zbirka 'čiste' poezije koja doista pokazuje koliko je autorica - drukčija i jača. Zbirka će biti promovirana danas, u Vinyl baru u Zagrebu (Bogovićeva 3) u 19h. Promocije knjiga Suzane Matić uvijek su književni i emotivni događaj, pa ni ovu ne bi trebalo propustiti.

John Williams – Stoner

Današnja preporuka knjige zanimljiva je i po tome što je riječ o romanu 'Stoner' američkoga pisca Johna Williamsa koji je objavljen još 1965. godine, ali izgleda da su ga kritičari i čitatelji na neki način otkrili tek u 21. stoljeću.

Stoner je pomalo zaboravljen roman američke književnosti. Amerikanac John Williams 1965. napisao je svoj treći roman 'Stoner'. Radilo se o akademskom romanu koji je pratio život sveučilišnog profesora Williama Stonera. Williams je tada u odgovoru svojoj agentici, koja mu je rekla neka se ne nada velikom komercijalnom uspjehu knjige, napisao da će se možda iznenaditi jer će se s vremenom pokazati da je napisao sjajan roman. I kao što vidimo, nakon što je posljednjih godina postao veliki, prije svega europski hit roman, pisac je bio u pravu. Danas ga nazivaju 'najvećim američkim romanom za koji niste čuli'.

Iako godinama nisu objavljivana nova izdanja 'Stonera', usmenom predajom i razmjenom starih izdanja s vremenom je stekao niz sljedbenika. Može se reći da je Williamsov roman tako, unatoč svim nevoljama, uspješno izdržao 'test vremena' i stoga ne čudi što je 2006. objavljeno novo izdanje.

Stoner je čovjek kojem svijet ne pripisuje nekakvu vidljivu ulogu po kojoj bi postao izniman, njegova je sudbina antijunaka kojemu unatoč dobrim naznakama, kako u braku tako i u sveučilišnoj karijeri, uvijek nešto krene suprotno od očekivanog i željenog. Naizgled je Stoner lik koji samo poraženo diže ruke i odustaje te se prepušta toku života, no upravo je izniman taj njegov stoicizam s kojim polako i sigurno dolazi do spoznaje u čemu je smisao života, o kojem se često pita tijekom romana. Njegova je spoznaja da smisao ne treba tražiti u prolaznim i varljivim trenucima sreće, nego u usklađivanju volje, razuma i srca. Stoner se zato nosi s razočaranjima i trudi uspostaviti ravnotežu u životu, pomiriti se sa svojom savješću i prije svega otkriti što je ono čemu ga vodi njegovo srce.

Roman jednostavno poziva da svatko promotri i svoj život, mnogi zato uz ovaj roman dolaze do spoznaje  - 'Svi smo mi Stoner!'. On nije junak na kakve smo navikli i koje je lako reklamirati. Nije najhrabriji, ni najbolji u svom poslu, nije najuspješniji, ni najsretniji, a opet – ljudski život teško da se može proživjeti hrabrije, punije, sretnije i bolje od onoga kako je živio Stoner.

Remek djelo koje svojim jednostavnim, precizno odmjerenim rečenicama ispisuje sudbinu pojedinca, tzv. jedermanna, introvertiranog protagonista čija tragična sudbina dira i potresa čitatelja

Bettina Baláka – Kasiopeja

U romanu austrijske književnice Bettine Balaka, koja je prošlog petka gostovala na tribini u Zagrebu, nije riječ o profesoru književnosti, nego o piscu koji odlazi na rezidencijalni program u Veneciju, a slijedi ga bogata, razmažena i zaljubljena obožavateljica koja misli da su stvoreni jedno za drugo. Roman je postao bestseler upravo zbog svoje iznimne duhovitosti i ironije; počinje kao ljubavni roman, a onda slijedi posve nepredvidiva priča u kojoj se ironizira i austrijska povijest, prošlost s kojom se suočava junakinja, sve na pozornici čarobne i romantične Venecije.