Kako buka utječe na zadravlje

Buka je sastavni dio današnjeg stila života, osobito u gradovima. Često se na nju ne obaziremo i kao da se naviknemo i ne reagiramo na jačinu buke te zanemarujemo njenu štetnost. A buka može prouzročiti štetne posljedice na naše zdravlje. Osim što može ošteti sluha, buka je i jak stresor.

Zbog toga može izazvati umor, smanjenje radne sposobnosti, svakako ometa sporazumijevanje, koncentraciju te odmor i prijeko potreban san. Svatko buku podnosi drugačije, a podnošenje ovisi o razini i frekvenciji, ali i dužini izloženosti. Posljedice mogu biti blage i kratkotrajne, no i u većem i manjem stupnju trajne.

Izravne posljedicu su oštećenje sluha, dok se neizravne manifestiraju na različite načine – poremećaji živčanog i krvožilnog sustava, probavnog, hormonalnog i metaboličkog sustava. Ljudi izloženi buci mogu postati neraspoloženi, razdražljivi, nemirni, umorni , a mogu patiti i od nesanice. Buka općenito narušava kvalitetu života i zdravlja. Kada je riječ o utjecaju okoliša na zdravlje, buka se po svojim štetnim posljedicama nalazi odmah iza zagađenja zraka.




Otorinolaringolog prof. dr. sc. Robert Trotić u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio je o buci i kako se zaštiti od buke. Istako je kako je 80 dB granica u kojima možemo boraviti 8 radnih sati. Buka glasnija od toga oštećuje osjetne stanice u unutarnjem uhu. Samo 5 dB više i boravak u tako glasnoj prostoriji mora bi se smanjiti za pola, na smo 4 sata.

U praksi prof. Trotić primjećuje kako mladi danas glazbu na svojim gadgetima slušaju uglavnom na jačini koja oštećuje sluh (80-90 dB) umjesto na preporučljivih 55-60 dB. Duže vremensko izlaganje ovakvoj buci rezultirat će većem oštećenju osjetilnih stanica od očekivanog. Sve češće dijagnosticiraju osobe u 30-tim godinama s razinom sluha jednog 50-godišnjaka. 

Za zaštitu prof. Trotić preporučuje što više izbjegavati prostore u kojima vlada buka. Nakon boravka u bučnom prostoru treba se dvostruko više vremena odmarati u tišini. Kao pomoć možemo koristiti i čepiću ili zaštitne slušalice za uši. Ipak, glavna je zaštita zapravo izbjegavati buku.


Ekipa Dobrog jutra provjerila je i zagrebačku razinu buke i što o zaštiti buke kaže Zakon.
Raskrižje Jukićeve, Vodnikove i Savske ulice jedno je od najbučnijih mjesta u Zagrebu. I to zbog toga što je tu vrlo frekventno sjecište cestovnoga, tramvajskoga i željezničkog prometa.  Dr. sc. Alan Štimac, akustički konzultant u laboratorij za akustiku u jednom trenutku izmjerio je 74 dB, a dopuštena razina za ovakve lokacije – zona mješovite namjene pretežito poslovne, je 65 dB.

Za prikupljanje relevantnih podataka postoje mjerne postaje u kojima se u zadanom vremenskom razdoblju mjeri dnevna i noćna buka. Tako dobiveni podaci zatim se unose u strateške karte buke, koje služe za buduće prostorno planiranje te za određivanje akcijskih planova smanjenja buke.  Problem je toliko velik da postoji i Zakon o zaštiti od buke. Prošli je tjedan pred saborske zastupnike došao nacrt izmjena tog zakona, usklađen sa zakonodavstvom Europske unije. Njegovom bi se primjenom trebalo poboljšati stanje i omogućiti ljudima zaštita od ove iritirajuće pojave. Postoji i poseban Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke.

Primjerice, u školama i sličnim prostorima buka ne bi smjela prelaziti 35 db. Provjerom u Obrtničkoj školi za osobne usluge, koja se nalazi u zagrebačkoj zoni pojačane buke uređaj je pokazao 45 dB.  Osjećaju da je to previše i svi oni koji u ovoj školi uče i rade. Na ovu razinu buke navikli su i učenici i djelatnici škole. Ipak, za vrijeme nastave ne otvaraju prozore, jer tada učenici ne čuju ono što nastavnik govori.

Ako zbog buke ne možete do svježeg zraka, kad god imate priliku, prošetajte do takozvanih gradskih tihih zona. Akcijski planovi zaštite od buke njih posebno štite, a vi ćete boravkom u njima dati svojem tijelu predah i barem malo zaštititi zdravlje.