Pretilost djece alarmantna - loše prehrambene navike dolaze od kuće

Nutricionistica Dijana Gluhak, predsjednica Udruge "Zdravi obrok Hrvatska" i dipl. ing. Sonja Serdar iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Studiju 4 su poručile da loše prehrambene navike djece dolaze od kuće i upozorile roditelje da ograniče djeci unos šećera i gaziranih pića.

U vrtićima i školama trebale bi se uvažavati specifične nutritivne potrebe različitih dobnih skupina, a broj obroka trebao bi biti usklađen s duljinom boravka. Prehrana djece trebala bi se temeljiti na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću, no situacija je daleko od idealne. Stoga je pokrenut je projekt Zdravi obrok, nova standardizacija s ciljem dobivanja certifikata, gdje se standardizira prehrana za posebne potrebe i navike u javnim objektima, rekla je Gluhak. Konkretno

Hrana je glavno pogonsko gorivo za naše tijelo, utječe na naše zdravlje, svi smo svjesni potrebe za zdravo prehranom, međutim, broj pretile djece se povećava. WHO je upozorio da je u Hrvatskoj svako treće dijete starosti do 11 godina pretilo, što govori da smo peta nacija u EU po pretilosti. Do toga dolazi zbog loših prehrambenih navika koje treba mijenjati od rane dobi. Povrće nije djeci prvi odabir, a nutritivno je vrijedno i niskokalorično.

Na zagrebačkom se području provodi nadzor prehrane u za vrtićima , naglasila je Serdar dodavši da je zadovoljavajuć omjer pojedinih komponenata u obrocima. Međutim, kod nekih se vrtića javlja manjak energetskog unosa koji bi dijete trebalo unijeti u tom vremenu. Prošli su tjedan tete u vrtiću prosvjedom upozorile na to, djeci se serviraju prerađene namirnice, nutritivno vrlo loše, pune šećera i masti. Serdar kaže da pudinge i kekse više baš i ne daju djeci, ali često piju slatka čokoladna mlijeka. Velik je problem što ne unesu dovoljno energije pa navečer kod kuće umjesto laganog obroke traže kaloričniju hranu, koja im se u snu taloži u masno tkivo i dolazi do raznih oboljenja, napominje.

U vrtićima se hrana provjerava, ali kritičan je problem u školama. Tada se djeca do 80 posto vremena hrane izvan kuće, pa često posežu za brzom hranom. Mnogo djece danas boluje od alergija, dijabetesa, bolesti bubrega, nije im osigurana potrebna prehrana i treba im omogućiti zdravi obrok, smatra Gluhak. 

Djeca nisu upoznata sa zdravim odabirom namirnica. Nažalost smo daleko od europskih primjera gdje djeca uzgajaju svoju hranu u vrtovima uz škole, pa s veseljem to pojedu, kaže Serdar. Nada se uvođenju organske hrane u vrtiće. i poticanju roditelja da usade djeci dobre navike.  Prehrana i poljoprivreda su ekonomski dosta povezane, pa treba koristiti lokalne i sezonske namirnice, jer imaju i veću hranjivu vrijednost. Djeca kod kuće usvajaju loše navike i na roditeljima je da to promijene. Za početak smanjenjem unosa šećera.