Petak 13., globalno praznovjerje koje su razvili Amerikanci?

Ima mnogo tumačenja zašto se petak koji padne 13. u mjesecu smatra 'crnim' datumom koji donosi nesreću, no slovenski etnolog i kulturni antropolog Janez Bogataj drži da su za širenje straha od nesretnog petka koji se razvio u ovom stoljeću krivi Amerikanci.

To se globalno praznovjerje razvilo u 20. stoljeću, posebno nakon II. svjetskog rata, a potječe iz SAD-a, odakle nam i inače dolaze gluposti svih vrsta, kazao je Bogataj za ljubljansko 'Delo' od petka. Slom Wall Streeta dogodio se upravo u petak 13. u mjesecu, a na taj su dan pale i neke druge nesreće, a onda se ta legenda proširila na cijeli svijet, kazao je Bogataj.

On smatra da ljudi, osobito u psihološki kriznim vremenima, lako usvajaju kolektivne legende i strahove bez pravih temelja kojima se slučajnosti pretvaraju u pravilo, te da se je isto toliko nesreća kao u petak trinaestoga vjerojatno dogodilo i u četvrtak 16. u mjesecu koji ne se ne smatra nesretnim datumom.

Fobiju ili strah od 'crnog' petka, takozvanu Paraskevidekatriafobiju, navodno je imao i američki predsjednik Franklin D. Roosevelt koji na taj dan nikad nije putovao, a zazirao je od broja 13 i općenito, pa za stol nikad nije pozivao 13 gostiju. Što se tiče simbolike petka, to se je u kulturnoj antropologiji tijekom vremena mijenjalo, pa je petak u vrijeme antike bio vrlo značajan kao dan boginje ljubavi Afrodite, a posebno negativno značenje nije imao niti u kršćanstvu iako je Isus raspet na križu upravo na petak, pa se držao danom žalosti.

S druge strane, protestanti su petak smatrali sretnim danom, pa su se u Evangeličkoj Crkvi vjenčanja obavljala upravo petkom, naveo je Bogataj. Neki vjeruju, da su masovna uhićenja Templara koja su bila organizirana u Francuskoj u petak 13. listopada 1307. korijen praznovjerja o nesreći koju donosi petak 13.