Kovačić: Javni servis mora pronositi isključivo istinu i biti glas svih građana RH

U povodu obilježavanja 90. godišnjice postojanja Hrvatskog radija te 60. godišnjice postojanja Hrvatske televizije, u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu održana je svečana akademija na kojoj je vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić poručio kako HRT mora biti glas svih građana Republike Hrvatske te medij na kojemu ne smije biti povlaštenih ili obespravljenih.

Također, poručio je, mora biti  i javni servis koji će  prenositi isključivo istinu, ne samo o sadašnjosti, nego i o prošlosti. Ako tu istinu ne možemo uvidjeti odmah, onda je moramo tražiti u dijalogu svih društvenih skupina koliko god je potrebno dok je ne pronađemo jer bez dijaloga, nema niti zajedništva, a  zajedništvo je, i to upravo ono kakvo smo najbolje mogli vidjeti i osjetiti u Domovinskome ratu, jedino jamstvo naše sretne i dobre budućnosti, istaknuo je v.d. glavnog ravnatelja. Dodao je i kako je  uvjeren da će graditeljicom takve budućnosti biti i  Hrvatska radiotelevizija.





Prosjećajući se duge povijesti HRT-a, Kovačić je rekao kako su davnog 15. svibnja 1926. godine kada je spikerica Božena Begović izgovorila u eter 'Halo, halo, ovdje Radio Zagreb', samo malobrojni vlasnici radioprijamnika u Hrvatskoj mogli sanjali da će za tri desetljeća uz zvuk dobiti i sliku. A kad je 1956. s emitiranjem započela Televizija Zagreb, teško da je itko od naših prvih gledatelja mogao predvidjeti da će se za pedeset godina moći birati između četiriju televizijskih ili dvanaest radijskih programa te da će svatko moći sam odabrati i kad će i gdje gledati emisije preko mreže i multimedijske platforme HRTi, dodao je Kovačić. Ipak, jezgra javnog servisa nije tehnologija, nego su to ljudi koji svojom kreativnošću i zajedničkim radom stvaraju programe za gledatelje, slušatelje i čitatelje.
 
Na svečanoj akademiji bili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara,  izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Ivan Tepeš, te  izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Snaga i moć Hrvatske radiotelevizije od velikog su značaja za hrvatski nacionalni identitet i i hrvatsku nacionalnu i društvenu samospoznaju. HRT je prvorazredno kulturno i javno dobro hrvatskog naroda čija je misija i zadaća neusporediva sa bilo kojim drugim komercijalnim medijem, zato je krajnja obaveza i odgovornost svih nas na svom području, pridonositi HRT-u kao prostoru istinske medijske slobode, novinarske profesionalnosti, tehnološke izvrsnosti, promicanju političkog dijaloga izvan služenja bilo kojem uskostranačkom političkom interesu, istaknuo je Hasanbegović.




 
Na svečanoj akademiji potom je dodijeljena i Godišnja nagradu Ivan Šibl, koju je  ove  godine dobio Mićo Dušanović. U Sportskoj redakciji Hrvatske radiotelevizije Dušanović radi već pune 42 godine. Svoj je novinarski put od reportera do komentatora 1991. godine nastavio kao urednik Sportskoga programa Hrvatske televizije te urednik Programa za slobodu u vrijeme Domovinskoga rata. U sklopu dodjele nagrade prikazane je i kratka reportaža u njegovom radu, od početaka do danas.

Mićo Dušanović potom je, govoireći sportskim riječnikom, zahvalio svima sa kojima je radio. Kada tenisač osvoji turnir onda to izgleda ovako, hvala direktoru turnira što je omogućio ovakvo divno natjecanje, hvala svima koji su radili samnom. Moramo se zahvaliti i sponzorima koji su sve to platili, kao i  sucima i žiriju koji su dobro odradili poisao. Na kraju i onima  zbog kojih smo ovdje – gledateljima. Sebi želim da optetetim državni proračun što duže, rekao je Dušanović.
 
Velika obljetnica također je bila orilika i za prisjećanje na Dnevnik HRT-a,  kojega je na njegovim počecima vodio Ivan Hetric. Upravo na veliku obljetnicu, 15. svibnja  Dnevnik je krenuo iz najsuvremenijeg studija u Europi. Naime, novi je studio Dnevnika dobio  videozid od 20 četvornih metara a temelji se na tehnologiji laserskoga fosfornog ekrana (eng. Laser Phosphor Display – LPD), te  pruža niz inovativnih mogućnosti – od iznimne oštrine slike, interaktivnosti voditelja sa sadržajem preko dodira do uštede energije do 70 posto.

U glazbenome dijelu programa nastupili su Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija. Priču o povijesti Hrvatske radiotelevizije ispričali su glazbom nastalom na poticaj i narudžbu Hrvatske radiotelevizije u rasponu od ozbiljne preko filmske do zabavne glazbe.

Uz izvođenje poznatih djela domaćih skladatelja Blagoja Berse, Frane Paraća, Borisa Papandopula i violinisticu Mirjam Pustički Kunjko slušatelji i gledatelji mogli su uživati u glazbi iz legendarnih serija, filmova i televizijskih emisija iz produkcije Hrvatske radiotelevizije.

U trećemu dijelu koncerta Zbor HRT-a, Tereza Kesovija, Ana Opačak, Emilija Kokić, Elena Stela, Maja Blagdan, Goran Karan i Alen Đuras izveli su najuspješnije pjesme hrvatskih izvođača na izborima za pjesmu Eurovizije. Koncert  je završio izvedbom jedne od najljepših pjesama iz Domovinskoga rata Moja domovina. Urednica je programa Ivana Kocelj, redatelj Danko Volarić, a voditelji su Barbara Kolar i Oliver Mlakar.