Otkriveno kako su se žirafama produžili vratovi

Znanstvenici su po prvi put sekvencionirali genom žirafe i otkrili DNK zavojnice koje objašnjavaju kako su najviše svjetske životinje razvile svoje osobito duge vratove.

Nije lako biti žirafa. Pumpanje krvi iz grudnog koša dva metra uvis do mozga zahtijeva 'turbo' srce i dvostruko veći krvni tlak u odnosu na ostale sisavce. Trebaju im i posebni sigurnosni srčani zalisci koji im omogućuju da se sagnu i napiju vode i ne onesvijeste se kad ponovo podignu glavu. Jedinstvena tjelesna konfiguracija žirafa dugo je bila misterij za biologe, uključujući i Charlesa Darwina.

Ali su sada uspoređujući genom žirafe s genomom njezina najbližeg rođaka, okapija, znanstvenici odgonetnuli dio te zagonetke. Tajna je u promjenama u malom broju gena odgovornih i za oblik tijela i za cirkulaciju. To sugerira da su se dugi vrat i snažno srce razvijali usporedno, potaknuti relativno malim brojem genetskih promjena. Mnogo je teorija o tome kako se žirafin vrat izdužio, ali izgleda da se kardiovaskularni sustav razvijao paralelno s koštanim sustavom, rekao je Morris Agaba iz Afričkog instituta znanosti i tehnologije u Tanzaniji.

Agaba i njegovi kolege zaključke istraživanja objavili su u časopisu Nature Communications. Otkriće genetskih faktora koji stoje iza izvanrednog žirafinog krvožilnog sustava može biti korisno i za zdravlje ljudi jer te životinje uspješno izbjegavaju onu vrstu oštećenja tjelesnih organa kakva se često nađu u ljudi s visokim tlakom. Ono važnije pitanje, zašto su žirafe razvile duge vratove, i dalje ostaje otvoreno.

Zaključak koji se nametao sam od sebe, da se to dogodilo iz potrebe da se dođe do hrane na većim visinama, osporen je prije 20 godina hipotezom da je razlog tome zapravo parenje, odnosno nadmetanje mužjaka za ženkama. Suprotno od ptica dugih vratova koje imaju dodatne kralješke, žirafe ih imaju sedam kao i svi ostali sisavci, iako su njihovi dosta duži.