100 godina župe sv. Blaža

Sutra župa sv. Blaža slavi veliku i okruglu obljetnicu, 100 godina postojanja i tim povodom održat će se Svečana Akademija.

Povijest zagrebačke crkve sv. Blaža, važnijeg sakralnog ostvarenja hrvatske arhitekture 20. stoljeća, počinje osamdesetih godina 19. stoljeća, kada se zbog povećanja broja stanovništva zapadnoga dijela grada pojavila potreba za osnivanje nove župe.

Tek na drugom raspisanom natječaju 1909. na lokaciji križanje Prilaza i Primorske ulice, prva nagrada dodijeljena je projektu pod šifrom Deo iza koje se krije arhitekt Viktor Kovačić. Crkva ima tlocrt grčkoga križa, a presvođena je središnjom kupolom armiranobetonske konstrukcije i u svoje je vrijeme bila veliko tehničko dostignuće.

Crkva je sagrađena 1915., ali nikada nije dovršena. Prvo rat, poratna kriza, pa prerana smrt Viktora Kovačića 1924. Iza sebe je ostavio detaljne nacrte za cjelokupno unutarnje uređenje crkve; glavni oltar i dva pokrajnja oltara; klupe i ispovjedaonice. Arhitekt Stjepan Hribar 1926. nastavlja radove slijedeći Kovačićeve nacrte. 1932. godine postavlja umjetnički mramorni oltar s baldahinom, pokrajnje oltare Majke Božje i Presvetog Srca Isusova. Mozaike je izradio akademik Ljubo Babić. Reljefe pokrajnjih oltara , kao i reljef sv. Antuna u bijelom kararskome mramoru u predvorju crkve izradio je prof. Ivo Kerdić.

Ova crkva diči se i svojim jaslicama koje nose naziv 'Hrvatski Božić', a nastale su prema nacrtu kipara Vojte Braniša 1916. godine. U njih je kipar udahnuo i ponešto narodnog duha.

Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911., a u crkvu sv. Blaža postavljene su 1915. A sto godina nakon gradnje, ljeti 2014. počelo je uređenje svetišta i postavljenje novoga kamenog oltara. Svetište je uređeno prema projektu arhitekta Željka Kovačića, koji je kao temelj uzeo ideju Viktora Kovačića.

1. veljače 2015.  kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, posvetio je novouređeno svetište crkvu sv. Blaža,  te u novi oltar položio moći blaženog Alojzija Stepinca.