800 godina Dominikanici i u Hrvatskoj

Dominikanci, Red propovjednika, ove godine slavi 800. obljetnicu osnutka reda koji je potvrdio papa Honorije III. početkom 13. stoljeća. Dominikanska obitelj ima posvuda po svijetu 120 tisuća članova, nazivaju se braćom, a obitelj čine – braća i sestre članovi bratstava sv. Dominika. Najpoznatijem našem dominikancu, blaženom Augustinu Kažotiću, u povodu osamstoljetne obljetnice dominikanaca, ovih dana posvećena je i jedna poštanska marka.

Red propovjednika, red istine, jedan od prosjačkih redova koji je osnovao sv. Dominik de Guzman, plemić iz španjolske Kastilje, Božju riječ donosi ljudima na narodnom jeziku. Promicatelji su i školstva, kulture, znanosti, umjetnosti, već osam stoljeća. Dominikance su koristili biskupi da propovijedaju, da idu širom Europe. Išli prema istoku i zato su brzo došli u naše krajeve, ističe akademik Franjo Šanjek. I kod nas su propovijedali na narodnom jeziku, u Hrvatskoj i Bosni kamo su došli odmah u 13. stoljeću. Fra Anto Gavrić, OP, provincijal Hrvatske dominikanske provincije kaže da su i danas dominikanci poznati po onim značajkama koje ih krase od samoga početka, od osnutka - red propovijedanja, red krunice, red istine i red slobode, red u kojem studij ima posebno mjesto, tako da su dominikanci na tom području vrlo aktivni danas kad se govori o važnosti propovijedanja. Mislim da je danas jedan od izazova našem redu tražiti nove načine propovijedanja i širenja Radosne vijesti.

Golem je doprinos dominikanaca školstvu. Do 1227. godine su osnovane 404 dominikanske teološke škole. U Parizu je utemeljeno sveučilište za studij filozofije i teologije. 1396. zadarski dominikanci i blaženi Rajmund iz Kapue osnivaju prvo hrvatsko sveučilište. U Zagrebu početkom 14. stoljeća djeluje biskup Augustin Kažotić. Prvu stvar koju je učinio Kažotić bila je da je utemeljio katedralnu školu u kojoj siromasi nisu ništa plaćali. Kaže sam Augustin da Zagrebačka biskupija ima dosta posjeda i prema tome da se mora omogućiti svima koji su htjeli – studirati, objašnjava akademik Šanjek. Blaženi Augustin Kažotić je obilježio hrvatsko područje i kao znanstvenik i kao propovjednik, kao biskup, a na svjetskoj razini kao dominikanac na papinskom dvoru u Avignonu i kasnije kao biskup u Italiji u Luceri, dodaje fra Gavrić.

Uz teologiju, dominikanci studiraju filozofiju, pravo, medicinu, umjetnost. U svim stoljećima u našim krajevima prepoznaju se dominikanci koji su obilježili svoje vrijeme, spomenimo Pavla Dalmatina, Ivana Stojkovića, Grgura Budisavljevića, Luku Bračanina, Anđela Mariju Miškova, Hijacinta Boškovića, Dominika Barača, Jordana Kuničića, Rajmunda Kuparea, Tomu Vereša i mnoge druge.