'Ruža Cvjetičanin - operetni dragulj'

Sutra se u Muzeju grada Zagreba otvara izložba 'Ruža Cvjetičanin - operetni dragulj' u povodu 100. godišnjice rođenja primadone.

O Ruži Cvjetičanin, izložbi, ali i zlatnom dobu zagrebačke operete govorile su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska autorica izložbe Marina Pericom Krapljanov i Marina Würth Klepač, kćer Ruže Cvjetičanin.

Primadona Ruža Cvjetičanin je pjevačica, sopranistica, koja je obilježila zlatno doba zagrebačke operete, tridesetih i četrdesetih godina prošloga stoljeća. Bila je nevjerojatno popularna i omiljena, a njezin najpoznatiji partner na sceni bio je tenor Zlatko Šir. Oboje su bili veliki ljubimci publike, a njihove fotografije prodavale su se kao autogram-karte. Opereta, dakle žanr nešto lakši od opere, s govorenim dijelovima, bila je tada jako rado gledana, a pjevači u naslovnim ulogama bili su poput današnjih glazbenih zvijezda.

Ruža Cvjetičanin bila je supruga proslavljenog fagotista Rudolfa Klepača. Ruža i Rudolf vjenčali su se 1945. godine u Zagrebu. Otac se kasnije odselio u Salzburg odakle je napravio svjetsku karijeru, a i moj pokojni brat Željko bio je vrstan fagotist, otkriva gospođa Marina. Ona je Muzeju grada Zagreba darovala vrlo vrijednu ostavštinu svoje obitelji, a javnost je dio već mogla vidjeti. Predmeti vezani uz mojeg oca predstavljeni su još 2013. izložbom 'Rudolf Klepač - maestro fagota'. Predmeti, fotografije i dokumenti koji su tematski vezani uz umjetnički rad moje majke, dio su Kazališne zbirke Muzeja. Donirana zbirka, zajedno s posuđenim predmetima iz privatnog vlasništva, predstavljena je ovom izložbom koja se otvara sutra.

Izložba prikazuje njezino djetinjstvo, mladalački zanos, opčinjenost kazalištem i operetom te karijeru od prvog hrabrog nastupa na audiciji i debija do profesionalnih izazova i počasti. Izložene su fotografije, programi, haljine, scenski nakit, novinske naslovnice, dio i kroz razne multimedijske sadržaje. Izložbeni prostor ozvučen je Ružinom interpretacijom njenih omiljenih opereta (Grofica Marica, Zemlja smiješka itd.) kako bismo podsjetili na njen predivan zvonki sopran i na zlatno doba zagrebačke operete. Dio izložbe posvećen je bračnom i obiteljskom odnosu Ruže Cvjetičanin i Rudolfa Klepača.

Interesantno je da je Ruža bila je 20 godina članica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u kojem je odigrala više od osamdeset operetnih uloga, a karijeru je sredinom pedesetih godina nastavila u Gradskom kazalištu Komedija. Zanimljivo je da je svoju 30. godišnjicu umjetničkog rada proslavila je u objema kazališnim kućama, što je bila velika čast i privilegija.
 
Kao djevojčica, sve je predstave u Hrvatskome narodnom kazalištu gledala i po tridesetak puta, najčešće stojeći u đačkom parteru. Njezina karijera počela je neočekivano. U dobi od 17 godina slučajno se u jednom društvu njezinih prijateljica našao poznati operni umjetnik Gustav Remec. Čuvši je kako pjeva, toliko se oduševio njezinim talentom, da ju je nagovorio da po njegovoj preporuci dođe na audiciju u kazalište. Svoju audiciju izvela je pred povjerenstvom koje su činila sve sama slavna imena glazbe: Petar Konjović, Krešimir Baranović, Lovro Matačić, redatelj i glumac Aleksandar Aco Binički i drugi. Naravno, primljena je, a usred kazališne sezone 1933./34. Ruži Cvjetičanin predložen je prvi profesionalni ugovor o stalnom angažmanu u našoj najvećoj kazališnoj kući...
 
Izložba uz stogodišnjicu rođenje Ruže Cvjetičanin bit će otvorena do 25. rujna pa svi koje zanima glazba, umjetnost te zagrebačka i hrvatska kulturna prošlost imaju vremena razgledati je.