Znate li tko je 'našušereni gizdavac zagorskih bregov'?

Zagorski puran od utorka je na službenom popisu proizvoda sa zaštitom izvornosti i zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji. Ova nadaleko poznata delicija u prošlom stoljeću bila je cijenjena na trpezama engleske i austrijske aristokracije. Hoće li nakon ove zaštite zahtjevno europsko tržište ponovno otkriti zagorskog purana?

'Našušereni gizdavac zagorskih bregov' napokon je dobio priznanje koje mu je oduvijek pripadalo. Nezaobilazna inspiracija u etnobaštitni i umjetnosti ipak je najcjenjeniji kao sočna pečenka na tanjuru. Svoja jata uzgajivači svaki dan puštaju na pašu i tu je, kažu, tajna ove delicije. Ova vrsta purana treba puno paše, jede prirodnu 'zelenjavu' i stoga mu je meso kvalitetno. To nije hibrid koji brzo raste, ističe Zlatko Ister, uzgajivač purana iz Gojanca.

Na uzgojnom području Varaždinske, Krapinsko-Zagorske i dijela Zagrebačke županije pod  kontrolom je oko 2500 kljunova, što je tek 4 % u odnosu na razdoblje 30-ih godina prošlog stoljeća kad se iz ovih krajeva u europske zemlje izvozilo više od 100.000 purana. Kažu da je zbog prestrogih propisa na meniju teško dobiti pravu zagorsku puricu z mlincima. Seoski turizam nazove za tri dana trebamo puricu svježu nitko neće smrznutu. Mi ne možemo funkcionirati ako idemo legalno, taj proces traje 2 tjedna i preskup je i za jednu analizu trebamo 400 kuna,  objašnjava Dragutin Medenjak, predsjednik Udruge uzgajivača zagorskog purana Varaždinske županije. Ni uz cijenu od 60 kn za kilogram uz brojna administrativna ograničenja ekološka proizvodnja nije rentabilna. Većini proizvođača ona je samo dopunski izvor prihoda, pa se broj uzgajivača u Varaždinskoj županiji na žalost smanjuje. Dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik za poljoprivredu varaždinske županije kaže da je sada cilj zaustaviti te negativne trendove, posvetiti se lokalnoj proizvodnji hrane, kratkim opskrbnim lancima, smanjiti regule i propise koji se odnose na sanitarne  uvjete. Ima u EU proizvoda koji se pod nižim uvjetima proizvode i plasiraju. Birokracija treba naći alternativu da idemo prema naprijed.

Zagorci su ovime dobili veliku priliku. Jedna od posljednjih slamki spasa opustjelim zagorskim selima da će i netko od mlađih u ovome prepoznati unosan posao od kojeg bi se moglo pristojno živjeti na svome gruntu. Uvjet za to je da državna vlast našim proizvođačima stvori barem jednake uvjete kakve ima konkurencija u zemljama Europske unije.