Razgovor s književnicima, 'Mi i ja' ili 'Tumačenje snova'

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito, utorkom, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska preporučuje što čitati.



Danas u 19 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Zagrebu održat će se vrlo zanimljiv razgovor o izmišljenim i stvarnim likovima u književnosti pod nazivom 'Budi mi lik'. Na tribini će se razgovarati o temama koje oduvijek muče čitatelje – kako nastaju likovi priča i romana, što ili tko ih nadahnjuje, pišu li pisci o sebi i što se događa kad pisci 'posude' likove iz stvarnog života. U razgovoru s Jadrankom Pintarić i Srđanom Sandićem na ta će pitanja odgovarati pisci Zoran Ferić i Ksenija Kušec.


Saskia de Coster – Mi i ja

Ovoga tjedna odmičemo se od ljetnih preporuka koja su po žanru trileri ili ljubavni romani i posvećujemo se obiteljskom romanu. Ljeto je ionako vrijeme kad najviše vremena provodimo s vlastitim obiteljima, često propitujemo ili popravljamo odnose među članovima, pa je ovaj roman mlade belgijske spisateljice zapravo vrlo pogodno štivo baš za ovo doba godine.

Saskia de Coster mlada je i zapažena belgijska vizualna umjetnica, književnica i dramska spisateljica. Dosad je objavila šest romana, a roman 'Mi i ja' dobio je nagradu za najbolji nizozemski roman 2014. Flamanska i nizozemska kritika uspoređuje je s Jonathanom Franzenom.

Roman 'Mi i ja' dinamična je i dramom nabijena obiteljska priča o disfunkcionalnoj građanskoj obitelji koja živi na obiteljskom imanju na brdu, tijesno premrežena ljubavlju, istinom, lažima i ambicijama. Vandersandenove, pripadnike srednjestaleške flamanske klase, upoznajemo ulaskom u njihovu velebnu vilu na vrhu brda, ali kako vrijeme odmiče oni nam se, svatko ponaosob, otkrivaju oblikovani osobnim preferencijama odnosno devijacijama. Sofisticirana vila koja krije brojne patnje, nesreće i laži, prije svega obiteljsko prokletstvo za koje se baka moli da se ne prenese na unuku. Majka Mieke, aristokratskog podrijetla, očajna je kućanica koja manijakalno češlja tepihe i predaje se kućanstvu. Otac Stefaan je dosadni i pomalo depresivni radoholičar, predsjednik farmaceutska tvrtke i pasionirani fan Boba Dylana kojem se stvari na poslu počinju komplicirati i sve više gubi ugled. Sarah je tipično dijete devedesetih koje vježba s bendom i divi se Kurtu Cobainu, no stvarnost je drugačija od onoga kako se njoj čini. Ona pokušava živjeti bez zaštitničke atmosfere svoje obitelji i pronaći vlastiti identitet. Sarah je i najzanimljiviji lik jer ju je oduvijek zanimalo što se nalazi izvan zidina posjeda i očajnički se pokušava osloboditi svoje klaustrofobične obitelji i njihove drame. Svatko od članova obitelji vodi svoj život, vrlo je individualan, ali sva ta 'ja' zajedno tvore to 'mi' koje se ne može izbjeći.

Portret elitne obitelji čiji se članovi izoliraju, odnosi među obitelji se sve više i više hlade; unatoč svim nesrećama, nezgodama, oni se pokušavaju ipak prilagoditi i održati. Svaki član obitelji ima svoja zasebna poglavlja, tako da se difuzna priroda obitelji još više naglašava. Zanimljivi psihološki uvidi; duže vremensko razdoblje u formi flashbackova. Pod gustim naslagama prošlosti krije se prokletstvo koje prijeti Sari. Hoće li mu se uspjeti othrvati i razbiti stari obrazac neizvjesno je do samog kraja. Mijenjanje perspektive i narativnih glasova; vrlo vješta pripovjedačica. 'Mi i ja' psihološka je drama koja razotkriva složenost obiteljskih veza i pokazuje da se sudbina često ne može izbjeći, a čitatelje će dubinski zaintrigirati ekscentrična obitelj Vandersanden kod koje su ljubav, istina i ambicija u stalnom sukobu.

Briljantan, lukavo napet  roman, pun zanimljivih likova, ocrtanih s velikim psihološkim uvidom i suosjećanjem. Knjiga, uz sve prijepore i individualnosti likova, pokazuje snagu obiteljske veze.


Ivana Rogar - Tumačenje snova
O obiteljskim vezama na neki način piše i Ivana Rogar u svojoj zbirci priča 'Tumačenje snova' koja nije sanjarica, iako bi se to po naslovu moglo pomisliti.

Mlada hrvatska pripovjedačica Ivana Rogar nakon zbirke 'Tamno ogledalo' objavila je i svoju drugu proznu zbirku. U knjizi se našlo sedam priča i sedam žena, glavnih junakinja. To su priče o djevojkama i ženama koje se vrte u začaranom krugu vlastitih opsesija i strahova koje njihov život čine neugodnim i neudobnim. Okidač za to dogodio se jednom prije, u obiteljskom ili bračnom odnosu, u svakom slučaju prije no što priče započinju, i sada čitamo posljedice toga, ne pretjerano zainteresirani za višak informacija o detaljima o prošlosti. Jer, svaka od njih već dugo živi svoj kritični trenutak, o kojem Rogar pripovijeda s velikom dozom suosjećanja, bez razbacivanja emocijama, ponekad čak i sa stanovitom dozom crnog humora.

Priče Ivane Rogar, sve ispisane u ključu  posjeduju odličnu unutarnju dimamiku i glatko i lijepo se čitaju, no ono što posebno fascinira njihovi su završetci; otvoreni, dvosmisleni, obrati koji to nisu u pravom smislu riječi i iza kojih je sve moguće. Oni zaokružuju ove priče na način da ih ne opterećuju nečim konačnim, već ih ostavljaju da idu dalje, skupa s njihovim čitateljima.