Mediteranska prehrana kao stil života na listi UNESCO-a

Svi se nutricionisti slažu da je mediteranska prehrana najzdraviji način prehrane, koji se bazira na maslinovom ulju, vinu, srdeli i ostaloj morskoj ribi, kozjem siru... I UNESCO je to prepoznao te zaštitio mediteransku prehranu ne samo kao zbir nutricionističkih namirnica, nego kao stil života koji je po mjeri čovjeka, kao koncept življenja. Mediteranska prehrana se sastoji i od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom.

Hvarani se mogu pohvaliti da je njihov otok čak 5 puta upisan u prestižne liste UNESCO-ve baštine: Starogradsko polje, čipka hvarskih benediktinki, procesija Za križem, klapsko pjevanje i mediteranska prehrana. Veliki je to potencijal za daljnji razvoj turizma, stoga je 'Udruga hvarski vinari' organizirala 1. Festival mediteranske prehrane. Ova UNESCO-va zaštita je zapravo jedna markica, koja kaže da je to prepoznato kao dobar model i kao osnova za održivi razvoj u onom smislu da moramo paziti na prostor u kojem živimo na planetu. Ono na što treba paziti da se način života koji je stvarno po mjeri čovjeka – čuva, na onim nekim temeljnim znanjima i resursima koji su nam dani. Ako je tu polje, stvarno je glupo ne saditi nešto u njemu, ističe dr. sc. Jelena Ivanišević s Instituta za folkloristiku i etnologiju u Zagrebu.

A u Starogradskom polju, najvećem plodnom polju na nekom od hrvatskih otoka, već se 2400 godina sadi loza i maslina. Hvar ima svoju priču o vinu, krajolik Hvara modeliran je zbog vina. Vino nam je ispisalo povijest, vino u nama budi emocije. Vino nije samo sok od prešanog grožđa, nego je koncentrat  povijesti, koncentrat vjerovanja, etičkih vrijednosti, emocija, teritorija i zbog toga se razlikuje od ostalih pića. Vino je esencija svega što nam Mediteran daje, kaže doc. dr. sc. Ernesto Di Renzo sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu. Degustirale su se i autohtone sorte hvarskog vina: bogdanuša, darnekuša, parč i plavac mali. Uz hvarsko vino najbolje prija - srdela, ili kako ju mnogi zovu hraniteljica Mediterana. Predsjednica Udruge hvarski vinari Ivana Krstulović Carić otkriva da u mnogi restorani nudili za dane mediteranske prehrana, temu: srdela i vino. Svaki je imao slobodu osmisliti ili neko novo jelo ili da pokazati neko tradicionalno jelo, kao srdela u savuru, brujet od srdele, slana srdela s kapjon uja…

Na otoku je ostalo vrlo malo onih koji još uvijek znaju soliti ribu, pa je radionica na tu temu izazvala veliko zanimanje. Prošle su već tri godine otkako je Hvar zajedno s Bračem postao dio prestižne UNESCO-ve liste nematerijalne baštine, međutim vrlo je malo ljudi svjesno toga i zna o čemu se radi i jedne ogromne odgovornost i težine svega toga, a da bi se to moglo predstaviti na pravi način u lokalnoj zajednici, ističe Zorka Bibić, profesorica iz Hvara.

Možda je i hvarsko vino pomoglo da se produbi razgovor o Mediteranu i tradiciji i da se promisli o tome kakav turizam Hvarani imaju, a kakav bi željeli imati. A priča o vinu, srdeli i mediteranskoj prehrani nastaviti će se na nekom budućem festivalu.