Geotermalna energija u Hrvatskoj

Geotermalnu energiju iz prirodnih izvora u Hrvatskoj uglavnom iskorištavamo u medicinske svrhe i za kupanje. Brojne toplice koriste upravo geotermalnu vodu iz plitkih bušotina - Varaždinske toplice, Daruvarske toplice, Stubičke toplice, Lipik, Topusko…

No geotermalna energija može se iskorištavati za grijanje prostora, u različitim tehnološkim procesima, te za proizvodnju električne energije u geotermalnim elektranama. Imamo li takve mogućnosti u Hrvatskoj u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio je doc. dr. sc. Tomislav Kurevija s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu



Nedavno je INA privatnom investitoru prodala svojih 15 zagrebačkih geotermalnih bušotina. Ta bi promjena vlasništva mogla značiti pomak u upotrebi tog obnovljivog izvora jer se kod dubokih bušotina u Zagrebu ništa nije dogodilo 30 godina. Na području plitkih geotermalnih bušotina na Fakultetu strojarstva i brodogradnje geotermalnom energijom nekoliko mjeseci griju i hlade dvije predavaonice. No ni na tom području država i lokalna samouprava nemaju nikakvih akcijskih planova ni evidencija o ostvarenim projektima.

Obitelj poduzetnika Željka Jurilja provjerava na mjernom mjestu geotermalne bušotine koliko su toplinske energije iz bušotine potrošili na zagrebačkom Sportsko-rekreacijskom centru Mladost bazen i svlačionice atletskoga stadiona. Mjerno mjesto prikazivat će i prihod od prodane energije. 10 od 15 kupljenih bušotina koristit će se za isporuku toplinske energije i novi ih vlasnik mora legalizirati u okviru europskog zakonodavstva.

Uz temperaturu od 75° do 80° C dodatna je kvaliteta ovih izvora što imaju tlak od 8 bara. A to je važno jer nije potrebna energija za utiskivanje termalne vode nakon uporabe. Utiskivanje je zakonski obvezno kako ne bi došlo do slijeganja terena. Teren oko druge kupljene bušotine je na novozagrebačkoj strani Save, na mjestu budućeg sportsko-rekreacijskog centra i toplica Blato koji su već ucrtani u prostorni plan.

Dobro su se pomučili profesor Vladimir Soldo i njegov asistent Luka Boban da u sklopu europskog projekta naprave bušotine i instaliraju dizalice topline za grijanje i hlađenje u 7 hrvatskih škola. Svi su ti uređaji kao i dizalica pokraj dvije fakultetske učionice proizvedeni u Hrvatskoj. U dizalici se topline voda za hlađenje zraka u učionicama ohladi podzemnim vodama na 9°C. U Europi je ugrađeno 60 milijuna dizalica topline.

Dok je prošle godine u Europi bilo 10 posto više dizalica, njihov je broj u Hrvatskoj rastao za tek 3 do 4 %. Dizalica topline uz Strojarski fakultet posebna je jer na dubini od 130 metara ima optička vlakna. To su senzori koji duž cijele bušotine mjere temperaturu i toplinske doprinose svakog sloja. Optička vlakna su nešto novo u istraživačkom svijetu. Prvi je to prije nekoliko godina to primijenio prof. Fuji s Kita University iz Japana upoznali smo ga na kongresu u Melburnu i pozvali ga ovdje gdje je bio i održao predavanje i pozvao nas u Japan gdje ćemo obogatiti znanje u četiri grada, otkriva profesor Soldo.

Hrvatski proizvođač dizalice dobiva podatke kako poboljšati opremu. Njih mu šalju studenti koji na ovom uređaju pišu svoje diplomske radove. Te vijesti o projektima obnovljivih izvora kvari izostanak strateških planova za povećanje upotrebe geotermalne energije u Hrvatskoj. No to je samo djelić neambicioznih hrvatskih nacionalnih planova za obnovljive izvore energije. Planove koje ćemo prije ili kasnije morati prilagoditi težnjama Europska unije za energetskom neovisnošću i čistom energijom.