Hoće li smilje oživjeti napuštena sela Dalmatinske zagore

Zapuštene kuće u selima koja su  bila puna života, na širem su drniškom području, mnogobrojne. Ljudi su se nekad bavili poljoprivredom i stočarstvom, a njihovi su potomci napustili rodnu grudu i sreću potražili u priobalnim gradovima. Mladih gotovo da i nema. No neki su ipak ostali.

U okolici Unešića nepregledna je plantaža smilja. Mladi uzgajivači te, sve više cijenjene biljke, surovi krš i makiju  Dalmatinske zagore, pretvorili su u plodno tlo. Posao je težak, ali nitko se ne žali.

Uzgojeno se smilje lakše bere od samoniklog, a višegodišnji se nasadi čuvaju i oprezno sijeku dva puta na godinu. A na plantaži berač može dnevno ubrat i do 150 kila..

U Hrvatskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini, posađene su nepregledne površine nasada. Na dojučerašnjem ljutom kamenu, niču deseci milijuna grmova smilja. Ulje od smilja ima široku primjenu, a svjetska, zahtjevna tržišta, traže ga sve više. Koristi se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Plemenito smilje, kao da nas podsjeća na sve prirodne potencijale krajeva koje je čovjek napustio, a dnevna politika, potpuno zaboravila. Iz Dalmatinske zagore u svijet odlazi proizvod koji svjedoči kako imamo bogatstvo koje većina ne zna ili ne želi prepoznati. Čistu, ali na žalost neobrađenu i  zapuštenu zemlju.