Jedemo li odgovorno?

Hrana je u središtu našeg života, a manje je poznata činjenica da je način na koji proizvodimo, razmjenjujemo i konzumiramo hranu ključ za brojne izazove čovječanstva. Naše odluke o hrani izravno utječu na naše zdravlje, ali i na zdravlje našeg planeta vodu, tlo, ekosustav, klimatske promjene, siromaštvo.

Udruga Lijepa Naša, tijekom prošle godine prijavila se na natječaj Europske Komisije i zajedno s devet udruga iz devet zemalja osmišljen je projekt koji se bavi zdravom i odgovornom prehranom pod nazivom: 'Mi jedemo odgovorno!'. U provedbu programa uključio se i Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'.

Priča uvijek počinje s izborom hrane koju konzumiramo i nekoliko pitanja: što jedem, koliko otpada produciram, odakle dolazi moja hrana, kako je moja hrana proizvedena, tko ju je proizveo i na koje sve načine utječe na ljude i planet?  Potraga za odgovorima na ova pitanja je uzbudljivo, osvještavajuće i korisno putovanje.

Ovo je druga godina provedbe projekta 'Mi jedemo odgovorno' kojeg provode u eko školama i vrtićima Hrvatske. Pilot projekt  'Mi jedemo odgovorno'  prvi je pokušaj u Europskoj Uniji prema izgradnji školskog programa koji rješava ključna pitanja potrošnje hrane. O tome kako se provodi druga godina ovog projekta i o tome koje namirnice treba više konzumirati, a koje bi bilo bolje izbjegavati te kako ih odabrati, u Dobrom jutru govorili su Ana Puljak, dr. med., voditeljica Odjela za promicanje zdravlja NZJZ dr. Andrija Štampar i Josip Gregac, mr. sc, voditelj projekta za Hrvatsku Udruga Lijepa Naša.

Nastavni zavod za javno zdravstvo se uključio u projekt zato što je edukativan, odnosi se na zdravlje i usmjeren je najviše na mlađu populaciju kod koje je najvažnije mijenjati svijest i ponuditi im mogućnost da usvajaju pozitivne navike. No ne samo u smislu uravnotežene prehrane i nutritivnih vrijednosti hrane i njenog utjecaja na naše tijelo nego i zbog načina na koji biramo namirnice pa time utječemo i na naš okoliš.

Nezagađen okoliš također je uvjet postizanja i unaprjeđenja zdravlja. Ne može naše tijelo biti zdravo u nezdravom ili zagađenom okolišu. Okoliš ne čuvamo samo zato što smo to dužni i jer nismo sami na našem planetu te dolaze i generacije poslije nas, nego i zato što samo u zdravom okolišu mi možemo postići zdravlje. S javnozdravstvenog, a i svakog razumnog stajališta, mi nismo izdvojeni iz svoje okoline, okoliša i pojam  zdravlja podrazumijeva tu cjelinu – čovjek u okruženju. U ovom projektu hrana je ta koja utječe multidimenzionalo i višestruko i na naše zdravlje i na 'zdravlje' našeg okoliša.

Važan dio projekta je naučiti da 'odgovorno' korištenje namirnica nije prečesta upotreba onog što dolazi iz daleka (primjerice palmino ulje), nego zapravo svega lokalnog, prirodno uzgojeno (primjerice mahune, grah, sezonsko voće koje se uzgaja u našim krajevima  - šljive  borovnice, grožđe, lubenice, limun, rajčica, paprika, orašasti plodovi (iz naših krajeva), maslinovo ulje, riba iz divljeg ulova i sl). Zapravo, same namirnice nisu, u načelu, ni dobre ni loše (osim nekih iznimaka) nego naše prehrambene navike mogu biti dobre i loše.

Bitno je osposobiti mlade da budu aktivni i odgovorni akteri pozitivnih i uravnoteženih prehrambenih navika.