Kako se prela brnistra?

Brnistra ili žuka je listopadna biljka koja u proljeće i ljeto bujno cvate jarko žutim cvjetovima. Grmolikog je rasta, a zbog prelijepih cvjetova često se sadi kao dekorativna biljka u vrtovima i parkovima. U narodnom travarstvu cvjetovi brnistre sakupljali su se te koristili kao kardiotonik i diuretik. 

No, koristila se i na mnoge druge načine. Cvjetovima su se punili jastuci i madraci ili se od njih dobivala žuta boja za bojanje tkanina, a služili su i za izradu pigmenata za slikarske boje. Također, kako su bogati eteričnim uljem, cvjetovi brnistre koriste se u proizvodnji parfema.

Grančice su se koristile i za izradu košara i metli. Od nje su se izrađivale i mreže, vreće, brodska užad, grubi sagovi te slikarska platna. Brnistra se najviše upotrebljavala u kućanstvu, od nje se proizvodilo sve što je kućanstvu trebalo, konopci, kanave za bačve, tepisi, odjeća, lijehe za sušenje smokava, objašnjava profesorica povijesti Danijela Deković.

To smo uvik brale, za sušiti smokve, za praviti kanace za čepe, prele smo za kostriše za noge, za kopanje, jer je čvrsto, nije ka vuna nego jako, prisjeća se Anđelka Bezinović. U davna vremena, brnistra je bila i jelo i prelo. No, zaboravljene vještine samo još rijetki znaju.