Doktor za drveće

 Poznata je uloga drveća na Zemlji. Daje kisik, plodove, hlad, stanište. Svi stanovnici planeta od drveća imaju neku korist. Ovo je priča o doktoru za drveće, a donosi je ekipa Dobrog jutra.

Fran Poštenjak stručnjak je za urbano šumarstvo i arborikulturu, tj. znanost koja se bavi stablima. Mnogi ga zovu 'doktor za drveće'. Prepoznaje bolesti stabala i zna kako ih liječiti.  A ljubav prema šumama nastala je još u djetinjstvu. Od malih nogu bio sam izložen kroz rad majke i oca šumarskoj problematici, jer su oboje bili zaposlenici Hrvatskog šumarskog instituta. A 2005. upisao sam smjer Urbano šumarstvo za zaštitu prirode i okoliša na Šumarskom fakultetu tu u Zagrebu. Još uvijek studiram u Britaniji. Sad sam dobio titulu mastera, a titula doktor za drveće nije službena titula naravno. Taj izraz je nastao zbog toga što se moram efektivno predstaviti ljudima da razumiju što radim.

Fran instrumentima ili vizualnom metodom pregledava stabla i nakon toga postavlja dijagnozu te propisuje preventivne mjere ili liječenje. Kada naiđe na drvo zaraženo gljivom truležnicom cilj mu je dijagnosticirati do koje mjere se gljiva proširila. I ako utvrdim da je gljiva previše pojela zdravog drva koji drži da se stablo ne prelomi, onda se mora ili reducirati krošnja ili se stabla uklanjanja. Za razliku od obične gljive, gljivu iz modre truleži ne vidimo golim okom, zato često bude prekasno za spas stabla.

I bršljan je čest neprijatelj stabala. Potrebno ga je trajno i mehanički ukloniti, jer bršljan guši stablo te ono polako odumire. Prosječni vijek baobaba u Africi je 8000 godina. Dok neka stabla na Stjenjaku žive i do 10 000 godina. No u gradu je prosjek mnogo kraći. U gradu se puno više osjeti štetan utjecaj; polucije i antropogeni utjecaj na stabla. Istraživanja su pokazala da 22 godine doživi samo 60 % populacije stabala koje je u opće posađeno, ističe Fran. Ipak, u zagrebačkom Maksimiru postoje stabla koja imaju i više od 150 godina. Maksimir je specifičan zato što opet nije toliko izraženo to neko sabijanje tla i soljenje i utjecaj štetnih zagađenja koja se otapaju kišom na prometnicama i štete korijenu stabla, objašnjava razloge tome.

Kada je mnogo samoniklih mladica na malom području, opstaju samo one najjače i izrastaju jednoga dana u veliko jako drvo. A velika jaka stabla čine prekrasne šume - i trebamo ih čuvati! U tome će svakako pomoći i Fran Poštenjak, doktor za drveće!