Posljednji vuneni mamuti izumrli zbog žeđi

Jedna od posljednjih poznatih skupina vunenih mamuta izumrla je jer nije imala dovoljno pitke vode, smatraju znanstvenici, prenosi BBC.

Vuneni mamuti, jedna od posljednjih vrsta mamuta uopće, živjeli su na udaljenom otoku u Beringovom prolazu. Po procjenama znanstvenika izumrli su prije 5.600 godina. Američki znanstvenici vjeruju da je klimatsko zatopljenje uzrokovalo da jezera postanu plića, te da nesretne životinje nisu imale dovoljno vode da ugase žeđ. Većina vunenih mamuta izumrla je prije 10.500 godina. Skupina na otoku Svetoga Pavla, smještenom između Aljaske i Rusije, održala se 5000 godina dulje.

Studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences sugerira da su životinje na tom otoku bile suočene s drugačijom vrstom prijetnje nego one na kopnu. Zemlja se zagrijavala nakon Ledenog doba, razina mora je rasla, a otok mamuta gubio je na površini. To znači da je neka jezera progutao ocean, a slana voda prodrla je u druga. Pitke vode bivalo je sve manje.

Dok su jezera presušivala, mamuti su se okupljali oko preostalih izvora pitke vode. Bilo ih je previše pa su uništavali vegetaciju, a to je pak poticalo eroziju sedimenata u jezera i dodatno zatrpavalo izvore. Nesretni mamuti pridonosili su vlastitom nestanku, rekao je profesor Russell Graham sa sveučilišta Penn State. Znamo da modernim slonovima treba oko 70 do 200 litara vode dnevno. Možemo pretpostaviti da je slično bilo s mamutima. Nije trebalo dugo da izvori presuše, dodaje Graham.

Sličan učinak na manje otoke moglo bi imati i današnje globalno zatopljenje i ugroziti neke druge vrste, napominju znanstvenici. Ova studija je vjerojatno najbolji opis događaja koji su doveli do izumiranja neke vrste u prapovijesti, a u široj slici pokazuje koliko su male populacije osjetljive na promjene u okolišu, rekao je profesor evolucijske genetike u Švedskom prirodoslovnom muzeju Love Dalen. Posljednji mamuti izumrli su prije 4.000 godina na Vrangelovom otoku, u ruskom dijelu Artičkog oceana.