Što papa Franjo kaže o milosrđu

Papa Franjo proglasio je ovu godinu godinom milosrđa, a geslo tog jubileja – 'Milosrdni poput Oca', preuzeto je iz Lukina Evanđelja. U knjizi 'Božje je ime milosrđe', u kojoj Papa razgovara s vatikanistom Andreom Torniellijem, govori se da je baš ono potrebno svakom čovjeku. Da bi naglasio kako nam milosrđe treba svima bez iznimke, Papa podsjeća – milosrđe treba i papi.

'Ovomu čovječanstvu treba milosrđe. …U vrijeme moje bake bio je dovoljan ispovjednik, a danas se tolike osobe obraćaju gatarima… Danas se spasenje traži gdje god se može.' tako govori papa Franjo novinaru Tornielliju. Papa razgovara jednostavno, a ipak nadahnuto, daje mnoge primjere iz svojega života, te života papa prethodnika, svetaca ili običnih ljudi koji su tražili, razumjeli i našli ljubav i milosrđe. Biti milosrdan znači prihvatiti drugu osobu kakva jest i voljeti je takvu kakva jest, ne tražiti da bude prema našim željama da bismo je voljeli… I upravo kad se to dogodi i osoba doživi da je voljena zbog onog što jest, tada se u njoj aktiviraju svi potencijali koji su skriveni negdje, zakopani i u strahu, objašnjava pater Mijo Nikić.

Sveti Ivan Pavao II. rekao je da je milosrđe najdivniji atribut Stvoritelja i Otkupitelja. Papa Benedikt XVI. sigurno je zaslužan za ime knjige jer su baš njegove riječi da je milosrđe srž evanđeoske poruke i samo božje ime. Pa ipak, smatra Papa, danas nedostaje konkretno iskustvo milosrđa. Prvi je uvjet da mi sami povjerujemo u božje milosrđe prema nama i tek onaj koji je doživio ljubav može je davati i drugima. Tko je svjestan da sam živi od božje milosti bit će onda milosrdan lakše prema drugima, ističe pater Nikić.

Takav je vjerojatno bio salezijanac Pozzoli. Papa za njega kaže da je molio da mu se oprosti što je previše oprostio. 'Bog nas čeka raširenih ruku, dovoljno je da učinimo korak prema njemu poput rasipnog sina. Ako čak ni za to nemamo snage, dovoljna je i sama želja da ga učinimo.', opet će papa Franjo pa sve potkrepljuje primjerom iz romana Brucea Marshalla 'Svakomu jedan novčić', u kojemu oprost treba njemačkom vojniku. I u konačnici sam predmet suda božjega, vječni sud, Sveti Pavao kaže i čitavo pismo to naučava, poslije smrti da slijedi susret s Bogom gdje će čovjek trebati odgovarati za svoj život. Oni koji su bili milosrdni ne trebaju se bojati toga suda jer pitanje koje će vam Bog postaviti neće biti ono kojeg se mi bojimo - što si griješio, znao si da ne trebaš, a učinio si toliko zla, ne ide to u prvi plan nego pitanje koje će nam Bog tada postaviti - jesmo li imali ljubavi, milosrđa prema ljudima koje smo susretali u svom životu, kaže pater Nikić.

Zašto grešnici da, a korumpirani ne - jer korupcija je grijeh, Papa odgovara, koji umjesto da ga se prizna, postaje sustav, mentalni habitus, način življenja. Korumpirani ne zna za poniznost, ne smatra da mu je potrebna pomoć i vodi dvostruki život. Korumpirani se hvali svojim lukavstvom, ne priznaje grijeh, govori Papa. Stoga se za takve mora moliti za milost stida, milost da priznaju da su grešnici.

Ima li milosrđe javnu dimenziju, pita novinar Papu. Važno je u društvenim odnosima i odnosima među državama, odgovara on. Oprost treba spriječiti spiralu sukoba bez kraja, smatra Papa.