Svjetski je Dan humanosti

Od 2008., 19. kolovoza obilježava se Svjetski dan humanosti. Na taj se dan prisjećamo humanitarnih radnika koji su izgubili živote obavljajući svoj posao i ujedno odajemo počast svima koji naporno svakodnevno rade diljem svijeta.

Humanitarne agencije pomažu oko 54 milijuna ljudi u 26 zemalja. Ured za koordinaciju humanitarne pomoći (UNOCHA) ove godine provodi kampanju sa sloganom 'Svijet treba više humanitarnih heroja' s ciljem podizanja svijesti građana o humanitarnom djelovanju. Uspostavljena je platforma Glasnika humanosti (Messengers of Humanity) kojom se omogućava dijeljenje svojih humanitarnih iskustava odnosno učenje iz iskustava drugih. Svjetska humanitarna zajednica na ovaj dan želi naglasiti važnost promicanja i jačanja svijesti o poštivanju načela kojima se vode humanitarne organizacije u obavljanju svog posla - humanosti, nepristranosti, neutralnosti i neovisnosti.

Ujedinjeni narodi, 11. prosinca 2008. godine, proglasili su 19. kolovoza Svjetskim danom humanosti nastojeći doprinijeti jačanju svijesti o važnosti humanitarnih aktivnosti u svim dijelovima svijeta kao i važnosti međunarodne suradnje u ostvarivanju tog cilja. Taj datum odabran je iz počasti prema 22 djelatnika Ujedinjenih naroda koji su 2003. godine izgubili živote u napadu na sjedište UN-a u Bagdadu, a među njima je bio i dugogodišnji humanitarac Sergio Vieira de Mello, tada Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava.

Tim povodom u emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovao je Darko Bakšić iz Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) neprofitne organizacije koja u 60 godina postojanja broji više od 6.000 akcija spašavanja.

Obzirom da je HGSS neprofitna organizacija, njeno djelovanje kao i djelovanje njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu, a akcije potrage i spašavanja se ne naplaćuju. A upravo je to ono što Svjetska humanitarna zajednica na ovaj dan želi naglasiti: utvrđivanje načela kojima se vode humanitarne organizacije u obavljanju svog posla - humanosti, nepristranosti, neutralnosti i neovisnosti. U svim akcijama spašavanja uvijek je umanjen nepovoljan učinak nesreće i ozljede, smanjena invalidnost i ubrzan oporavak ozlijeđenima, a u mnogo navrata, često i u dramatičnim okolnostima, izravno je spašen ljudski život. To saznanje najveća je naknada za sav trud gorskih spašavatelja. Službu čine alpinisti, speleolozi, visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. Služba danas broji oko 800 članova.

Ekipa Dobrog juta posjetila je i sjedište Crvenog križa gdje je Petar Penava, predsjednik Crvenog križa grada Zagreba govorio o svim djelatnostima ove humanitarne organizacije, od prihvatilišta za beskućnike, akcija darivanja krvi, pomaganja stradalnicima prirodnih katastrofa kao i mnogim izbjeglicama.