Igor Rudan, redovni član Britanske akademije znanosti

U Zagrebu traje 20. Kongres Europskog antropološkog društva. Tim povodom u rodni Zagreb stigao je i naš znanstvenik svjetskoga glasa, akademik Igor Rudan, osnivač i direktor Centra za istraživanja globalnog zdravlja na Sveučilištu u Edinburghu i redovni član Britanske akademije znanosti.

Znanstveni opus prof. dr. sc. Igora Rudana uključuje više od 400 objavljenih znanstvenih radova i 7 knjiga koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 35 000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki Institut za Znanstvene Informacije svrstali su ga među 'Vodeće znanstvene umove svijeta' u 2015. godini.

Studij medicine u Zagrebu završio je 1995, a već tijekom studija dva puta je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad, te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999. godine, a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, Velika Britanija.

U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima - hrvatsku biobanku '10001 Dalmatinac' - za koju je namakao više od 30 milijuna eura potpore na međunarodnim natječajima. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinbughu za više od 40 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući tom projektu i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 1,000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama, uključujući važnu međunarodnu nagradu – 'International Research Development Award' britanskog Wellcome Trusta, kao i Državne nagrade za znanost Sabora Republike Hrvatske (2005. i 2007. godine).

Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, kojeg su Ujedinjeni Narodi proglasili jednim od svjetskih 'milenijskih razvojnih ciljeva'. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNICEF-a i Svjetske banke, te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje.

Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Zahvaljujući širokoj primjeni tih metoda u praksi, smrtnost djece u svijetu je smanjena s oko 11 milijuna u 2000. godini na manje oko 6 milijuna u 2015. godini. Interes za globalno zdravlje donosi i u Hrvatsku, te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu osniva Hrvatski Centar za Globalno Zdravlje - HCGZ (2008).

U Edinburghu pokreće znanstveni časopis 'Journal of Global Health' (2011), utemeljuje Centar izvrsnosti Svjetske Zdravstvene Organizacije čiji je voditelj (2013), te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015) čiji je direktor. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor's Award, najviša nagrada za znanstveni rad u britanskoj akademskoj zajednici, koju mu je kao jedinom dobitniku za 2013. godinu uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je, kao jedan od desetak inozemnih znanstvenika, među dopisne članove Kineske akademije znanosti.

U ožujku ove godine postaje i redovni član britanske akademije znanosti, tzv. 'Kraljevskog društva' - The Royal Society (Edinburgh). Autor je knjige 'Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century'. Od 2016., u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-om, radi na popularno-znanstvenoj seriji 'Survival: The Story of Global Health'.

Akademik Rudan gostovao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska u kojoj je govorio o svom sudjelovanju na Kongresu te o svom profesionalnom životu: