Hrvatska se uključila u projekt zaštite morskih kornjača u Jadranu

Morske kornjače među najugroženijim su životinjama na Zemlji. Prirodoslovni muzej uključio se u projekt njihove zaštite i očuvanja, u kojem sudjeluje šest zemalja. Vrijedan je više od 5 milijuna eura, od čega Hrvatskoj pripada milijun i 200 tisuća.

Kornjače ne mogu zaroniti odmah, znači njima treba neko vrijeme da uspiju zaronit na neku dubinu koja će za njih bit sigurna i u tim trenucima su one najranjivije za sudare sa brodovima i slično, obzirom da nisu toliko agilne kao što su recimo dobri dupini da mogu pobjeći od broda koji plovi velikom brzinom, ističe mr. sc. Jure Miočić-Stošić iz Instituta Plavi svijet.

Brodovi i mreže najveći su neprijatelji ovim ljupkim bićima. Istraživanja pokazuju i da su kornjače Jadrana i Sredozemlja dio iste obitelji, pa ako je loše onima u Grčkoj, ne piše se dobro ni ovima u našem moru.

Sjeverni Jadran je za preživljavanje i odrastanje kornjača, posebice glavatih želvi jedno od najvažnijih područja unutar cijeloga Mediterana. U tom području radit ćemo veći broj novih inovativnih aktivnosti koje će imati za cilj zaštititu odnosno poboljšanje statusa zaštite glavatih želvi u Jadranu, najavio je dr. sc. Draško Holcer, Hrvatski prirodoslovni muzej.

Idućih pet godina iz zraka će se snimati gnjezdišta i parilišta, svjetlima označavati ribarske mreže, odašiljačima pratiti kretanje kornjača -  sve kako bi dugo i sretno plivale.