Kada na hitnu, a kada kod obiteljskog liječnika

O tome što možemo obaviti kod svog liječnika obiteljske medicine, a kada trebamo ići na hitan bolnički prijem u Dobrom jutru razgovarali su s dr. med. Vesnom Rogan Ćuš, liječnicom obiteljske medicine iz Zagreba.





Na hitnom prijemu najveće hrvatske bolnice, KBC-a Zagreb, liječnici uvijek imaju pune ruke posla. Vikendom ondje stigne oko 250 pacijenata na dan, a u radne dane brojka se penje na 300. Paradoksalno je da u hitnoj ima manje pacijenata vikendom. Trebalo bi ih biti više kad nijedna druga služba nije  dostupna. Ali zapravo mi imamo situaciju da što više doktora radi više pacijenata se šalje u hitnu. Dakle to je zapravo prava situacija. Radnim danom u radno vrijeme mi imamo najveći pritisak, ističe dr. sc. Ivan Gornik, predstojnik Centra za hitnu medicinu, KBC-a Zagreb.

Na hitnu tako dolaze štićenici mirovnih domova bez adekvatne zdravstvene skrbi, pacijenti kojima je nedostupan specijalist koji ih liječi, ali i ljudi koji jednostavno preskoče svog obiteljskog liječnika ili žele u nekoliko sati obaviti pretrage za koje bi im inače trebali tjedni. Kod nas postoje dva problema. Jedan je problem općeg nepoznavanja zdravstvene kulture i neprepoznavanja kategorija koje jesu za hitne odlaske, a što je zapravo neka samolimitirajuća, samoizlječiva bolest. I s druge strane je prisutna ta nekakva fasciniranost svom opremom na našim kliničkim centrima. Pacijenti još uvijek misle da je CT zakon i da taj donosi dijagnozu ne razmišljajući da iza takve opreme ipak stoji liječnik koji treba sagledati cjelokupne nalaze i donijeti nekakvu odluku o njegovom daljnjem liječenju, mišljenja je dr. Senka Martinović Galijašević, voditeljica obiteljske medicine DZ Zagreb Centar.

A na hitnom prijemu KBC-a Zagreb liječnik često radi šihtu od puna 24 sata tijekom kojih će odlučiti o stotinjak pacijenata. Liječnici u domovima zdravlja pak više vremena provedu brinući o papirologiji već pregledavajući pacijente. Prosječno od 80-ak pacijenata dnevno, samo njih 30-ak treba prelgeda, ostali su tu uglavnom zbog administrativnih potreba. Podatak da se prošle godine u praksi obiteljske medicine izdalo oko 1 200 000 potvrda dovoljno govori o svakodnevnom 'biroktatskom' opterećenju obteljskih lijčnika. Potvrda obiteljskog liječnika danas je potrebna za svašta, od dizanja kredita do upisa u plesne klubove ili odlaska na putovanja. Liječnici moraju ispunjavati beskrajne obrasce o ortopedskim pomagalima, malignim bolestima i slično, a uz to su jedini koji mogu ispričati izostanak djeteta iz škole. Stoga su i pokrenuli putem svojih udurga akciju o promjeni izdavanja/primanja ispričnica. Obiteljski liječnici u Hrvatskoj ionako su pod većim opterećenjem od kolega u Europskoj uniji. Dok je u EU prosjek 1100-1200 osiguranika po lijčniku, kako kaže dr. Martinović Galijašević, u Hrvatskoj je taj prosjek 1800.

Usprkos tome u zagrebačkim domovima zdravlja pacijenti su uglavnom zadovoljni svojim liječnicima.