Akne u mladosti, bez bora u starosti?

Postulat akne u mladosti - manje bora u starosti... možda ne predstavlja utjehu nekom tinejdžeru ili tinejdžerici koji se upravo bori s problematičnom kožom lica, no nova je studija pokazala da dugoročno na takvoj koži u starijoj životnoj dobi nastaje manje bora.

Nakon usporedbe genetskih podataka kod žena sa i bez akni, studija je pokazala da su one sklonije aknama imale znatno dulje telomere od grupe s čistom kožom, što znači da su njihove stanice bile bolje zaštićene od starenja kože koje obično dolazi s godinama. Znanstvenici su odavno ustanovili da lica osoba koje u mladosti imaju problema s aknama 'stare' puno sporije nego kod osoba koje takvih problema nisu imale. Iako je fenomen zamijećen u kliničkim uvjetima, uzrok nam dugo nije bio jasan, objasnila je voditeljica istraživanja, Simone Ribero, dermatologinja na londonskom King's Collegeu.

Telomere su specifično uređene strukture na krajevima kromosoma. Važne su jer štite kromosome od oštećenja i omogućuju njihovu normalnu funkciju tijekom mnogih staničnih dioba. To je od presudnog značaja za normalnu funkciju stanice, što znači i za normalan rast i razvoj organizma. Osim u embrionalnom razvoju i rastu, telomere igraju ključnu ulogu i u procesima starenja te u nastanku mnogih bolesti povezanih sa starenjem. U stanicama za koje je to važno telomere se održavaju pomoću enzima telomeraze. Telomere i enzim telomeraza imaju glavnu ulogu u održavanju imortalnosti matičnih i spolnih stanica, ali i nastanku i rastu tumora.

Telomere se u normalnim stanicama koje nemaju telomerazu svakom staničnom diobom stalno skraćuju. S obzirom na to da je broj skraćivanja ograničen, ograničen je i stanični rast, odnosno dolazi do zaustavljanja daljnjih dioba. Povećanjem broja starih stanica u tkivima i organima može se objasniti proces starenja, ali i nastanak tumora, kao i povećan rizik od smrti. Kod stanica koje proizvode visoke razine enzima telomeraze zabilježeno je njihovo sporije starenje i smrt jer se nakon stanične diobe obnavlja duljina telomera, što znači i manje vidljivih znakova progresivne stanične smrti, odnosno manje bora i stanjivanja kože lica.

Ako vam proces telomeraze zvuči kao nešto što bi trebalo 'spremiti' u bocu i u tome se okupati, znajte da znanstvenici na tome rade. No za znanstvenike je misterij zbog čega samo određene stanice proizvode enzime i zbog čega se kod nekih osoba proizvode u većem broju nego kod ostalih. Poznato je da pretilost i pušenje značajno ubrzavaju proces skraćenja telomera, zbog čega se pušači ili vrlo pretili ljudi često čine starijima nego što uistinu jesu.

No neki ljudi doimaju se mlađima nego što jesu, a dermatolozi su zamijetili da koža osoba koje su imale akne u mladosti pokazuje znakove sporijeg starenja nego koža onih koji nisu imali problematičnu kožu. Ribeiro i kolege su izmjerili duljinu telomera krvnih stanica kod 1205 blizankinja. Četvrtina ih je imala akne u mlađoj životnoj dobi. Ustanovljeno je da su žene s problematičnom kožom imale puno dulje telomere od onih s 'čistim' licem, točnije 7,17 kilobaza u odnosu na 6,92 kilobaza.

U istraživanju su u obzir uzeti i faktori poput životne dobi, težine i visine. Ustanovili su i da postoji specifičan gen povezan s učestalošću pojave akni, nazvan ZNF420, koji regulira programiranu staničnu smrt. Pretpostavlja se da je ZNF420 manje aktivan kod osoba s aknama, no to tek treba dokazati.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Investigative Dermatology.