Kako su se nekada radili zemljani podovi?

U Muzeju Staro selo Kumrovec još traje sanacija štete nastale u poplavi krajem lipnja. Stare zagorske kuće iz 19. stoljeća obnavljaju se tradicionalnim metodama pa su u muzeju zainteresiranima odlučili prezentirati dio starih znanja. Danas se moglo naučiti kako su se nekada u kućama radili zemljani podovi.

Štagalj obitelji Broz bio je danas najzanimljiviji objekt muzeja Staro selo. Počela je obnova zemljanog poda u prostoriji za čuvanje voća i povrća. Takav je pod nekada bio uobičajen i u zagorskim kućama.

Kada govorimo o podovima u tradicijskim objektima Hrvatskog zagorja, tada postoje u stambenom prostoru najčešće dva poda - jedan je od nabijene zemlje, a drugi od hrastovih dasaka.

Zemljani su podovi imali 30-ak centimetara visoku podlogu od šljunka i prirodnih izolacijskih materijala na koju se nanosilo centimetar do dva završnog zemljanog sloja.

Prosijanoj glini dodaje se sitni pijesak da bi pojačali tlačnu čvrstoću, dodajemo sitno sjeckanu slamu da bi dobili bolju vlačnu čvrstoću i neki ljudi dodaju zbog kvalitete vlačne čvrstoće i izmet od goveda, objašnjava vlasnik tvrtke izvođača radova sanacije Stipo Jurišić.

U 19. stoljeću nije bilo strojeva koji bi zamijenili ruke majstora.

Nakon toga za gladak pod trebalo je malo starog alata, puno strpljenja i mirna ruka za završno poravnavanje. Zemljani će se podovi obnoviti u tri od trinaest objekata oštećenih u poplavi.

Svi radovi na sanaciji vrijedni 430 tisuća kuna trebali bi završiti početkom studenog. Tada će ponovno za posjetitelje biti otvorena i rodna kuća Josipa Broza Tita.