"Kneginja čardaša" otvorila sezonu Komedije

Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija otvorilo je sinoć novu sezonu premijerom operete "Kneginja čardaša" mađarskog skladatelja Emmericha Kalmana, u režiji Ivana Lea Leme, čija se romantična radnja pjesmama, plesom i orkestralnom glazbom plete oko priče o zabranjenoj ljubavi mladoga bečkog kneza prema mađarskoj kabaretskoj pjevačici.

Veselu operetu, punu šaljivih dijaloških razmjena koje se neprekidno izmjenjuju s odlično koreografiranim plesnim točkama i laganim, pjevnim arijama u živahnoj melodiji čardaša, premijerna je publika Komedije često prekidala aplauzima, isprativši na kraju izvođače i autorski tim uz ovacije.

Skladana prema libretu Lea Steina i Bele Jenbacha, "Kneginja čardaša" praizvedena je u Beču u jeku Prvoga svjetskog rata u studenome 1915., doživjevši golem uspjeh i više od 500 izvedbi.

Njezina univerzalna ljubavna priča ispričana mješavinom veselih tonova i zabavnih arija, našla je svoj put u vihoru rata do pozornica diljem Europe, te je 1917. dospjela i na newyorški Broadway. Od praizvedbe 1915. do 1932. izvedena je otprilike 30 tisuća puta; u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Rusiji čak su prema njoj snimljeni i filmovi, a s jednakom se popularnošću i danas izvodi na kazališnim pozornicama diljem svijeta.

U Zagrebu je praizvedena 1951. te je, uz obnovu tri godine kasnije, doživjela više od 240 izvedbi, sa sličnim odjekom i u novijoj inačici premijerno izvedenoj 1992.

Najnovije uprizorenje jednoga od bisera u opusu mađarskog operetnoga velemajstora Kalmana za zagrebačku je publiku scenski oblikovao Lemo, koji je njezinu romantičnu radnju, punu zapleta i nesporazuma koji se svi redom na kraju uspješno riješe, zamislio kao dinamičnu scensku igru punu sjajne glazbe i lako pamtljivih glazbenih brojeva.

Začinjena strastvenim tonovima čardaša, radnja operete vrti se oko zabranjene ljubavi između budimpeštanske kabaretske pjevačice Sylve i mladoga austrijskog plemića Edwina.

Sylvu je na premijeri utjelovila Sandra Bagarić, a Edwina Đani Stipaničev. Veliki je aplauz publike dobio i Nedim Prohić koji je nastupio u ulozi njegova oca kneza, kao i Dubravka Ostojić, koja je glumila majku.

Dražen Bratulić je odigrao ulogu grofa Bonija Kancsianua, a publiku je oduševila i Vlatka Burić Dujmović u ulozi kontese Stasi. Trećeg plemenitog Sylvinog obožavatelja Ferija pl. Kerekesa utjelovio je Adalbert Turner, a veliki ansambl činili su još i Ivan Magud kao Edwinov rođak poručnik Rohnsdorf, Davor Svedružić kao američki veleposlanik MacGrave, te Dario Došlić, Blaženka Blažinić, Božidar Peričić, Matija Škvorc, Ana Hruškovec i Dean Melki.

Šaljivo-ironična dimenzija predstave velikim se dijelom oslanja na vrlo duhovite dijaloške replike, ali i tekstove arija, za koje prijevod potpisuje Aleksandar Aco Binički, dok Lemo potpisuje adaptaciju teksta. Scenografiju potpisuje Vesna Režić, dok je kostime osmislio Marko Marosiuk, a svjetlo oblikovao Miljenko Bengez.

Živost u radnju unose grupne plesne scene, koje je koreografirao Leo Mujić a izveo Baletni ansambl kazališta Komedije.

U produkciji sudjeluju i Zbor i Orkestar kazališta Komedije, kojim je na premijernoj izvedbi ravnao maestro Veseljko Barešić.