Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane?

Svjetski dan hrane obilježen je s glavnom temom kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane. U Dobro jutro Hrvatska gostovala je Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu. Komentirala je kako je bilo na Međunarodnom skupu održanom prošloga petka u Osijeku.

Okupilo se 200-tinjak predstavnika znanstvene zajednice, nadležnih institucija, industrije i potrošača koje je povezalo prisustvovanje na međunarodnom skupu Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji se odvijao pod geslom Svjetskog dana hrane 2016.: "Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda moraju također".

Na početku skupa je prikazana video poruka generalnog direktora FAO-a José Graziano da Silve. On je istaknuo kako "postoji trend rasta međunarodne prepoznatljivosti da poljoprivredni sektor može odigrati ključnu ulogu u rješavanju utjecaja klimatskih promjena, a Svjetski dan hrane 2016. je prilika da identificiramo kako najbolje odgovoriti na te izazove."

Predavanje na skupu je, potom, održao glavni savjetnik za klimatske promjene FAO Regionalnog ureda za Europu i Centralnu Aziju, i izaslanik generalnog direktora FAO-a,  dr. Ruben Sessa. On je predstavio jedan od modela poljoprivrede za koji se zalaže FAO - tzv. „climate smart agriculture", odnosno poljoprivredu koja je prilagođena klimi, pri čemu se ti konkretni programi i prijedlozi razlikuju za različite dijelove svijeta. Naravno da je primjena ovakvih programa moguća i u našoj zemlji, iako Hrvatska ima zaista veliki broj stručnjaka, a samim time i znanja kako domaću poljoprivredu prilagoditi trenutnim vremenskim prilikama te kako ju učiniti više održivom.

Jedan od najvećih problema koji je uočen od strane FAO jest činjenica da ljudska populacija intenzivno raste, (prema UN izvještaju iz ove godine trenutno na svijetu ima 7,3 milijarde ljudi, dok su procjene, prema tom istom izvješću, da će do 2050.g populacija narasti do 9 milijardi).

Obzirom na činjenicu da je trenutno blizu 780 milijuna ljudi gladno (oni mahom pripadaju zemljama u razvoju, a to čini oko 12% populacije u tim krajevima). Osim toga, dodatno, oko 11 milijuna ljudi smatra se pothranjenima, također iz tih krajeva. Ako se uzme u obzir da su to ujedno i krajevi u kojima poljoprivredna proizvodnja nije razvijena kao kod nas, klimatski uvjeti nepovoljniji za proizvodnju hrane biljnog, a samim time i animalnog porijekla, te da je ekonomska situacija daleko slabija, razumljivo je da govorimo o velikom problemu.

S druge strane, razvijene zemlje, načinom poljoprivrede i proizvodnje hrane, kako biljnog tako i životinjskog porijekla, uvelike doprinose onečišćenju okoliša, te direktno utječu na povećanu emisiju stvaranja stakleničkih plinova, koji su glavni uzročnik klimatskih promjena i njihovog naglog rasta u posljednjih nekoliko desetljeća, odnosno globalnog povišenja temperature.

Svjetski dan hrane su utemeljile države članice Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu 1979. kako bi se borili protiv gladi u svijetu i nejdenake raspodjele hrane. Prema rezultatima istraživanja iz 2014. gotovo 780 milijuna ljudi u svijetu je gladno, oko 11 milijuna pati od kronične pothranjenosti, a 1.7 bilijuna ljudi pati od pretilosti ili znatno povećane težine koja je uzrokovana unošenjem 6 ili 7 puta većim unosom hrane od minimalnog.