Što čitati: biografski roman ili domaći krimić?

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito, utorkom, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska preporučuje što čitati.

Današnja preporuka poziva na upoznavanje pisaca - na tribini ili u knjizi i/ili čitanje dobrog domaćeg krimića.

Ovaj je tjedan prepun raznoraznih književnih promocija i događanja, no izdvajamo onaj vezan uz jedno zanimljivo inozemno gostovanje.

Sutra u 19 sati na novom ciklusu tribina Europea u Dvorištu, koja već nekoliko sezona u Zagreb dovodi poznate europske pisce, gostuje cijenjeni i nagrađivani islandski pisac Ófeigur Sigurðsson.

Povod razgovora s autorom njegova je knjiga 'Pripovijest o Jónu', dobitnica nagrade Europske unije za književnost 2011., koja je nedavno objavljena u hrvatskom prijevodu. S autorom će razgovarati urednik knjige Kristijan Vujičić i prevoditelj Igor Opić, dok će razgovor moderirati Ivana Bodrožić.

Michael Kumpfmüller – Raskoš života

Michael Kumpfmüller njemački je autor i bivši novinar, danas živi kao slobodni pisac u Berlinu. Njegove knjige prevedene su na 18 jezika.

Na temelju stvarnih činjenica iz dnevnika, pisama i posljednjih tekstova Franza Kafeke pred smrt, Michael Kumpfmüller oblikovao je roman o jednom od najintrigantnijih autora svjetske književnosti 20. stoljeća. Priča o zadnjim mjesecima Kafkina života, što ih je proživio u agoniji bolovanja od tada neizlječive tuberkuloze, ali i u nježnoj ljubavnoj vezi s petnaest godina mlađom djevojkom Dorom Diamant, njegovom posljednjom velikom ljubavlju, iako je u povijesti ostala zapamćenija Milena Jesenska.

U baltičkom ljetovalištu u Müritzu, u ljeto 1923., Franz Kafka, tada uglavnom nepoznati pisac i Dora Diamant susreću se i fatalno zaljubljuju. Već tada teško oboljeli Kafka pod dojmom snažnih osjećaja odlučuje se na pothvat zajedničkog života s Dorom u Berlinu. Unatoč brojnim preprekama – njegovoj teškoj bolesti, preopreznim roditeljima, društvenim nedaćama i nesigurnosti vremena, njihova je romansa na samom rubu života postala jedna od najljepših ljubavnih priča prošlog stoljeća.

Priča o ljubavi i patnji, o nadi i strahu, o prazninama i ispunjenju prepuna je delikatnih detalja koji Kafki, gotovo mitskom književniku, dodaju nove, suptilne nijanse. U romanu se malo što događa: muškarac i žena se upoznaju, zaljubljuju te odlučuju živjeti zajedno, unatoč tome što su oboje svjesni kako je njemu vrijeme odbrojano. Kumpfmüller je diskretni evidentičar svakodnevice ljubavnoga para koji marljivo bilježi njihove radosti i tuge, nježnosti i zebnje, nade i očajanja. Topla, elegantna i meka priča; naoko trivijalne situacije postaju vrlo emocionalne. Krhka Kafkina strana koja ga čini bliskim i prepoznatljivim u svakome od nas. Bolna i lijepa priča o čovjeku na čijem se neumitnom kraju tragično susreću ljubav i smrt; roman o dvoje ljudi u beznadnoj životnoj situaciji; Kafkina agonija i Dorina odanost do kraja. Kafka se nikada nije uspio emancipirati od dominantnog oca o kojem je sve do smrti egzistencijalno ovisio. Nikada se nije uspio ni profesionalno ni emocionalno realizirati: sebe je držao slabim piscem, a požudu je često namirivao u društvu prostitutki. Zanimljiv dio u kojem Kafka živi s Dorom u Berlinu jer se želi osloboditi mrskog Praga.

Roman čitamo kao priču o jednoj tragičnoj ljubavi, dokument o životu u krizom razorenoj weimarskoj Njemačkoj; priča bi funkcionirala i kad ne bismo znali da je riječ o Kafki.

Nakon Kafkine smrti 1924. godine, Dora je, unatoč zahtjevu Maxa Broda da mu preda svu pisanu ostavštinu, u Berlin ponijela 20 Franzovih bilježnica i 35 pisama. Svoj toj građi gubi se svaki trag. Danas se ne zna čak ni to o kakvim je tekstovima riječ: jesu li u pitanju dnevnički zapisi, prozne skice ili dovršena djela.

Josip Mlakić – Majstorović i Margarita

Josip Mlakić u svome novom romanu, po žanru krimiću, na neki način stvara 'obradu' popularne serije Twin Peaks.

Roman započinje u zagrebačkoj redakciji časopisa 'Peto oko', glasila koje se bavi paranormalnim pojavama. Iz šarolikog društva izdvaja se Jozica Majstorović, mladić koji živi s bolesnom majkom o kojoj brine, a i sam boluje od ozbiljnog dijabetesa. Kada u redakciju stigne anonimno pismo o 'sotonskom radijusu', tajanstvenom skretanju autoceste kod mjesta Blizanci, gdje su se već dogodile neke prometne nesreće, zaplet kreće u smjeru krimića s paranormalnim dodatkom.

Blizanci su, dakako, brat blizanac Twin Peaksa i usporedno s pokušajem otkrivanja tajanstvenog skretanja autoceste, razotkrivat će se i njegove stare i skrivene tajne, netrpeljivosti i ljubomore, neobični i ekstravagantni stanovnici, ratne gadosti, pa i neriješena ubojstva, recimo djevojke po imenu Laura.

Zanimljiv roman koji nas isprva vodi jednim smjerom i zapletom, navuče na paralelizam sa spomenutom serijom, a potom ga završi tipično 'mlakićevski', duboko uzemljeno u posljedice konkretnih događaja.