Projekt rekonstrukcije i obnove narodnih nošnji Županjske Posavine

U poplavi koja je u svibnju 2014. godine pogodila dijelove Županjske Posavine, uz ostala nepokretna i pokretna kulturna dobra, oštećeni su i uništeni brojni primjerci narodnih nošnji u privatnom i društvenom vlasništvu.

Večeras u 19 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu bit će predstavljen projekt rekonstrukcije i obnove narodnih nošnji na području Cvelferije u Županjskoj Posavini. Ciljevi projekta 'Rekonstrukcija i obnova tradicijske kulturne baštine na području Cvelferije u Županjskoj Posavini'  bili su obnova tradicijskog ruha u mjestima stradalim u poplavama i poticanje svijesti o potrebi pravilne rekonstrukcije narodnih nošnji na širem području.

Ministarstvo kulture u prosincu 2014. pokrenulo je veliki projekt kojim se, nakon sređivanja osnovnih životnih uvjeta, željelo revitalizirati kulturni život u stradalim selima, a potom i na cijelom području Cvelferije. Plan provedbe projekta uključio je rekonstrukciju reprezentativnih kompleta različitih inačica narodnih nošnji koje se po završetku predaju na trajno korištenje skupini od 12 kulturno-umjetničkih društava. U projekt su kroz različite aktivnosti bila uključena 153 pojedinca, udruge i ustanove, od kojih je 96 osoba, udruga ili ustanova aktivno sudjelovalo u izradi nošnji. Izrađena su ukupno 84 kompleta nošnji (62 kompleta slavonskih šokačkih nošnji, 20 kompleta za bošnjačku i 2 kompleta za slovačku nacionalnu manjinu), 18 valjanih šokačkih vesti špenzleta, muški šokački kaput od čohe i muška šokačka bunda, cifrani kožuh. Taj nevjerojatan posao inicirali su profesor Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu, i etnologinja Katarina Bušić iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, a ostvarile su ga vrijedne ruke žena iz Gunje, Račinovaca, Soljana, Strošinaca, Posavskih Podgajaca, Rajevog Sela, Đurića i Vrbanje.

Cjelogodišnji angažman i rad ustanova u kulturi (Posudionice i radionice narodnih nošnji, Etnografskog muzeja), lokalne zajednice i brojnih pojedinaca (tkalja, vezilja, tradicijskih obrtnika) rezultirao je reprezentativnim kompletima nošnji starijeg i novijeg sloja, sa svim pripadajućim odjevnim elementima, kakvi su se na području Cvelferije oblikovali od kraja 19. st. i koji su tijekom 20. st. do danas bili i ostali simbolom zavičajnog i nacionalnog identiteta lokalnog stanovništva.

Dokumentarni film HRT-a 'Za Cvelferiju' prati sve etape realizacije projekta. Scenarij i režiju potpisuje Tihana Kopsa, snimatelj je Ivan Brezovec, montažerka Irena Korpes, a urednica Ljiljana Šišmanović. Nakon što je emitiran bit će večeras prigodno prikazan u Etnografskom muzeju, a za one koju su ga propustili pogledati dostupan je na HRTi platformi.

Nakon projekcije dokumentaraca, na prigodnoj reviji, u kojoj će sudjelovati članovi kulturno-umjetničkih društava iz svih devet sela Cvelferije, bit će predstavljene narodne nošnje starosjedilačkog šokačkog stanovništva, kao i nošnje slovačke i bošnjačke nacionalne manjine, izrađene u okviru projekta. Program će upotpuniti Muška pjevačka skupina 'Sinovi atara' i svirači na tradicijskim glazbalima.

O projektu su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorili Katarina Bušić, viša kustosica, Etnografski muzej u Zagrebu i prof. Josip Forjan, ravnatelj i voditelj Posudionice i radionice narodnih nošnji: