Odnosi s javnošću kao znanstvena disciplina

Glasnogovorničko zanimanje u Hrvatskoj nema drugu tradiciju. Korijene razvoja odnosa s javnošću nalazimo u šezdesetim godinama prošloga stoljeća i u udžbenicima je zapisano da je prvo radno mjesto PR menadžera bilo u zagrebačkom hotelu Esplanade. Nakon uspostave samostalne i suverene Hrvatske prvo takvo radno mjesto otvoreno je u uredu prvoga predsjednika dr. Franje Tuđmana.


Nekada rijetko, danas nezamjenjivo - u Hrvatskoj gotovo da i nema tvrtke ili institucije koja nema odjel za odnose s javnošću. Velik doprinos teorijskom definiranju i prepoznavanju odnosa s javnošću kao struke dao je prof. dr. Zoran Tomić, prvi hrvatski autor koji piše o toj tematici. Nedavno je predstavljeno drugo dopunjeno izdanje njegove knjige 'Odnosi s javnošću - teorija i praksa'.

Već sto godina razvijaju se odnosi s javnošću u svijetu. I oni su danas i kod nas i u regiji potvrđena znanstvena disciplina. Oni pripadaju društvenim znanostima, polju informacijskom, komunikacijskom i grana su znanosti. Moramo im stoga pristupiti kao znanosti i izučavati kao znanost. Naravno da su vrlo aplikativni, vrlo praktični i to je izazov za sve praktičare. Ne možemo danas biti dobar praktičar, ako ne poznajemo što su odnosi s javnošću. Znanje odgovara na pitanje što je što, a vještine odgovaraju na pitanje kako se nešto radi. Ova knjiga pretendira dati znanje budućim praktičarima odnosa s javnošću, a kroz studije da im da određene vještine. A da bi mogli usvojiti vještine, u ovoj knjizi predstavljene su sve relevantne tehnike i alati odnosa s javnošću koje se danas primjenjuju u svijetu, isitče prof. Tomić.

Udžbenik nije lako napisati. To iziskuje vremena i truda, pedagoško znanje i poznavanje teorije. Kad netko vidi da se u jednoj knjizi, u jednoj struci može napisati 1400 stranica i da rad nije gotov i da stalno traje, onda to znači da se radi o ozbiljnoj struci. I netko tko nas inače neće prepoznati po radu kad mu pokažete ovako jedno monumentalno djelo reći će 'pa ako je tako veliko znanje o toj struci, onda ta struka nešto vrijedi'. Dakle definitivno jedan vjetar u leđa našoj struci, a i motivacija svima koji se tom strukom žele baviti da se moraju prije svega za nju obrazovati. Ona vremena kad ste s ceste mogli ući u PR, jer nije bilo nekog drugog okvira za obrazovanje su prošla, kaže poznati praktičar u odnosima s javnošću  Krešimir Macan.

Dinamičan posao stručnjaka za odnose s javnošću iziskuje i neprestano učenje o komunikaciji te privlači sve više mladih ljudi. Trend je u svijetu da raste broj stručnjaka za odnose s javnošću, a recimo smanjuje se broj novinara, zato što novinari postaju multipraktik, tako da obavljaju što više aktivnosti. Ali odnosi s javnošću postaju proizvođači sadržaja za medije. A s druge strane postaju oni koji upravljaju informacijama i komunikacijama na svim mogućim razinama. Kao što se nekada upravljalo novcem, financijama, nabavom ili prodajom danas se upravlja komunikacijom, ako želite uspjeti. I zato sve više korporacija, organizacije, političkih institucija, pa i pojedinaca upravo zahtjeva stručnjake koji bi im pomogli u tom segmentu, isitče sturčnjak u odnosima s javnošču Božo Skoko.


Zahvaljujući svojoj cjelovitosti s 54 poglavlja na 1368 stranica, knjiga 'Odnosi s javnošću - teorija i praksa' uvrštena je kao obvezna literatura na više sveučilišta i visokih škola u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Skoplju, Podgorici i drugim gradovima regije. O odnosima s javnošću danas znamo puno.