Graditelj violina, između umijeća i umjetnosti

Doktor Franjo Kresnik poznati je riječki liječnik i graditelj violina. Rodio se 16. prosinca 1869. u Beču, ali u svojoj najranijoj dobi dolazi u Sušak, gdje odrasta i stječe osnovno obrazovanje. Već kao dječak počinje svirati violinu, instrument koji ga je zauvijek osvojio. Nakon mature Kresnik je htio upisati bečki konzervatorij, ali po želji roditelja studira medicinu u Beču, Grazu i Innsbrucku gdje je promoviran u doktora sveukupne medicine.


Po povratku u Rijeku, s oko 30 godina Kresnik otvara vlastitu radionicu za izgradnju gudaćih instrumenata. Njegovi instrumenti izgrađeni u prva tri desetljeća 20. stoljeća u velikoj se mjeri oslanjaju na Guarnerija del Gesù, kojega je smatrao najvećim majstorom, a tridesetih godina počinje razvijati vlastiti tip violine.

Za života je dr. Franjo Kresnik slovio za najboljeg poznavatelja kremonske liuterije. Imao je važnu ulogu prilikom pokretanja Međunarodne škole za liuteriju u Cremoni, koja je danas izrasla u najznačajniju školu te vrste u svijetu. Želja mu je bila pokrenuti školu za graditelje gudaćih instrumenata na Sušaku, no plan je poremetio Drugi svjetski rat, tijekom kojega je preminuo (1943. u Rijeci).

Franjo Kresnik izradio je 52 violine, dvije viole i dva violončela o kojima su pohvalno pisali istaknuti poznavatelji gudačkih instrumenata i violinski virtuozi. Njegova violina iz 1910. koja se danas čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, prema ocjenama nekadašnjih, ali i današnjih violinista, pripada skupini vrhunskih Kresnikovih instrumenata. Ručno je rađena od javorova i smrekina drva te lakirana tamnosmeđim lakom u tradiciji kremonske liuterije, koju su utemeljili svjetski najznačajniji graditelji violina iz obitelji Amati, Stradivari i Guarneri.


Na tog vjerojatno najvećeg hrvatskog graditelja violina sjećanje čuva Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u Zbirci Kresnik nastale 1952. godine donacijom Justina Cuculića. Zbirci koja ima memorijalni karakter pripada 207 predmeta, uglavnom izloženih u sklopu stalnog postava Muzeja. Sadržaj zbirke zaokružen je raznovrsnim eksponatima, tiskanom i rukopisnom građom, fotografijama, namještajem, violinama te alatima i popratnim priborom. Dokumentacija i eksponati povijesnog, umjetničkog, znanstvenog karaktera svjedoče o vrhunskom stvaralaštvu dr. Kresnika, kao i njegovoj ulozi u razvoju domaće liuterije i hrvatske glazbene umjetnosti.


Lutnjar Silvo Rebić zainteresirao se za izložbu, te je njegovom zaslugom izložba nedavno gostovala u samoborskoj galeriji Prica. Nekako mi se činilo da je previše skrivena od očiju javnosti i da bi pogotovo glazbenici trebali znati više o Kresniku. A Kresnik se veže uz svjetski najpoznatije graditelje volina. Čovjek koji čita vilone, tako su ga zvali  u Cremoni jer je mogao prema zvuku odrediti majstora i godinu gradnje violine. U tamošnjoj je školi bio iznimno cijenjen. Bio je iznimno omiljen u Rijeci, gdje je danju radio kao liječnik, a noću istraživao tajne gradnje violina. Kao liječnik svoje usluge nije naplaćivao siromašnima.

Zasvirati na jednoj od Kresnikovih violina, veliki je izazov i radost mnogim glazbenicima. U sklopu gostovanja izložbe o ostavštini Franje Kresnika  organizirane su i radionice gradnje violina u kojima su se iskušala i djeca samoborskih škola i vrtića. Naučila su kako od stabla drveta nastaje jedan instrument.

Instrument koji je toliko zaokupio život Franje Kresnika, čije je djelo i danas inspiracija i izazov ljubiteljima glazbe.